Više od 170.000 poljoprivrednika u Hrvatskoj uskoro će dobiti besplatne elektroničke poljoprivredne kartice. E-poljoprivredna kartica je prvi korak u digitalizaciji usluga u poljoprivredi koju provodi Ministarstvo poljoprivrede u suradnji s AKD-om, a zamijenit će sve postojeće kartice koje su poljoprivrednici do sada koristili – tzv. Zelenu karticu, karticu plavog dizela i karticu za korištenje sredstava za zaštitu bilja te uvesti nove funkcionalnosti poput e-potpisa.
Po prvi put u povijesti poljoprivrednici će od 2. ožujka 2020. godine moći podnijeti godišnji zahtjev za izravna plaćanja – poticaje za koje im se godišnje isplati više od 3 milijarde kuna.
Do sada su poljoprivrednici svake godine dolazili u neki od 24 regionalna ureda Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, popunjavali zahtjev uz pomoć djelatnika Agencije te vlastoručno potpisivali 16 stranica jedinstvenog zahtjeva ili ih slali poštom. Od sada će se svaki poljoprivrednik koji to želi, iz udobnosti vlastitog doma, moći digitalno logirati u sustav e-Agronet koristeći PIN, kao za bankovne kartice i podnijeti svoj zahtjev.
Potpuno elektroničko podnošenje zahtjeva, verificirano putem iskaznice s kvalificiranim certifikatom za elektronički potpis, rasteretit će sustav te osigurati automatsko preuzimanje zahtjeva poljoprivrednika na obradu, čime će se ubrzati obrada podataka i isplata potpora.
„AKD raspolaže iznimno rijetkim certifikatima i dokazima sigurnosti informacijskog sustava koji su nužni za ispunjenje rigoroznih regulatornih zahtjeva Europske unije. Zato smo kao pouzdan partner Ministarstvu poljoprivrede osmislili napredno i sigurno rješenje za upravljanje podacima u poljoprivredi“ – izjavio je Jure Sertić, glavni direktor AKD-a te zaključio „Naš zajednički cilj je uvesti poljoprivredu i ribarstvo u 21. stoljeće, omogućiti digitalnu dostupnost i pouzdanost, otvorenost te interoperabilnost sustava.“
U sklopu ovog projekta AKD-a i Ministarstva poljoprivrede izgradit će se registar poljoprivrednih subjekata koji će integrirati podatke iz Upisnika poljoprivrednika, Upisnika OPG-ova, vinogradarskog i ekološkog registra te fitosanitarnog registra, pri čemu će se nadograditi informacijski sustav Agencije za plaćanja (ISA), Fitosanitarni informacijski sustav (FIS) te integrirati sustav za korištenje plavog dizela. RPS će omogućiti da se podaci o pojedinom subjektu, koji je u interakciji s Ministarstvom ili APPRRR po OIB-u mogu jednostavno i brzo dohvatiti iz različitih sustava, čime će se stvoriti preduvjeti za objavu takvih podataka putem web i mobilnih platformi: e-poljoprivreda i m-poljoprivreda, gdje će poljoprivrednik moći vidjeti svoje podatke, statuse zahtjeva, prijava, isplata, dohvatiti osnovne informacije ili dobiti informacije o edukativnim ili drugim aktivnostima koje provode nadležna tijela.
„Projekt će, u konačnici, uključiti financijske podatke o natječajima, pravima i obvezama, isplatama, izradu zbirnih pregleda i pregleda na razini pojedinih poljoprivrednih gospodarstava, vrstama potporama, mjerama po kojima se provodi financiranje, rezultatima kontrola te će postati efikasan alat za strateško planiranje budućih hrvatskih zahtjeva unutar Zajedničke poljoprivredne politike EU“- istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković na Danima poljoprivrede, ribarstva i šumarstva gdje se predstavlja nacrt Strateške vizije poljoprivrede i ribarstva Republike Hrvatske do 2027. godine.
Ministarstvo poljoprivrede s Agencijom za komercijalnu djelatnost (AKD) gradi jedinstveni upravljačko-informacijski sustav. Nova analitička platforma će integrirati sve baze Ministarstva poljoprivrede, povezati brojne registre, omogućiti brz pristup i obradu podataka, razmjenu informacija te efikasan nadzor. Poljoprivrednicima omogućava jedinstvenu identifikaciju, jednostavnije i brže obavljanje svih administrativnih aktivnosti i uvid u trenutne statuse izvršenja njihovih obveza, ali i obveza nadležnih tijela poput obrade ili isplate zahtjeva.
Od kuda potječe riba koju kupujete - provjerite preko QR koda
Kada je riječ o ribarstvu, AKD je dao stručnu podršku sljedivosti proizvoda ribarstva na način da je osmislio sustav za označavanje ulova i naljepnicu za označavanje proizvoda u sustavu sljedivosti, za sada samo tune i igluna. Navedene vrste se nalaze u sustavu kvota zbog zaštite i oporavka.
Nakon ulova, tuna i iglun će se označiti markicom sa zaštićenim QR kodom koja se stavlja oko repa ribe. Markica će pratiti cijelu tunu ili igluna do odredišta maloprodaje, a ukoliko riba bude filetirana, ili isječena na manje komade, sljedivost će osigurati kod na naljepnicama koje se povezuju sa svakom tunom ili iglunom ulovljenima u Hrvatskoj, koje su evidentirane u Geoinformacijskom sustavu ribarstva Ministarstva poljoprivrede.
U Hrvatskoj se tuna i iglun love i pomoću udičarskih alata i parangala, a obzirom da su ribari izrazili bojazan od ilegalnog ulova i uvezene žutoperajne tune, Ministarstvo poljoprivrede se zbog poboljšanja sustava te zaštite ribara i potrošača, odlučilo na uspostavu jedinstvenog sustava sljedivosti koji će omogućiti praćenje tih vrsta - od ulova do krajnjeg potrošača. U njega su uključeni ribari, prvi, i svi sljedeći kupci tune i igluna, čime je osiguran biti prijenos informacija duž cjelokupnog distribucijskog lanca.
Ovaj sustav sljedivosti ima dva osnovna cilja - jedan je brendiranje i prepoznatljivost kvalitetne hrvatske ribe u odnosu na uvoznu, a drugi, kako bi se krajnjim potrošačima omogućilo da brzo saznaju od kuda potječe riba koju kupuju, gdje je ulovljena, kojim alatom je ulovljena, koji joj je rok trajanja i sve to putem web stranice Hriba.
Za sada sustav funkcionira samo za tunu i iglun, ali uskoro će biti uspostavljena sljedivost i za ostale riblje vrste. To zapravo znači povezivanje svih informacija o porijeklu proizvoda - od ulova do krajnjeg potrošača - kroz sve faze proizvodnje, prerade i distribucije. To je važno zbog suzbijanja crnog tržišta, efikasnije kontrole i nadzora proizvoda ribarstva te pravodobnog informiranja potrošača.
