Imovina obveznih mirovinskih fondova dosegnula je 28,7 milijardi eura na kraju lipnja, što je oko 3,5 milijardi eura ili gotovo 14 posto više nego godinu prije. Rast imovine potaknuli su novi doprinosi članova, ali i vrlo dobri prinosi na ulaganja zbog rasta vrijednosti dionica, kao i veća izloženost fondova toj klasi imovine nakon regulatornih promjena koje su im posljednjih godina omogućile veću fleksibilnost u ulaganju.
Prema lipanjskom izvješću Hanfe, očekivano, najviše su profitirali fondovi kategorije A zbog većeg udjela dionica u svojim portfeljima. Mirex A ostvario je godišnji prinos od 21,8 posto, Mirex B povećan je 11,9 posto, a Mirex C 1,7 posto. Godinu prije, primjerice, godišnji prinosi iznosili su 14,6 posto za kategoriju A, 8,7 posto za kategoriju B i 3,5 posto za kategoriju C. Dugoročno gledano, međutim, prosječni godišnji prinosi znatno su umjereniji: 9,16 posto za Mirex A, 5,7 posto za Mirex B i 3,19 posto za Mirex C.
Broj članova
Na kraju lipnja dionice su činile 26,1 posto imovine obveznih fondova, odnosno 7,5 milijardi eura, a godinu prije bile su na razini od 24,2 posto imovine. Istodobno je udio obveznica smanjen s 56,9 na 55,2 posto, ali one su i dalje najveća pojedinačna klasa imovine s gotovo 15,9 milijardi eura. Povećan je i udio ulaganja u investicijske fondove, s 10 na 12,4 posto ukupne imovine.
Broj građana koji su štedjeli u drugom stupu na kraju lipnja iznosio je 2,41 milijun, što je oko 44 tisuće više nego prethodne godine. Većina njih i dalje je u fondu kategorije B (73,7 posto), no njegov se udio nastavlja smanjivati u korist kategorije A, u kojoj se sada nalazi 23,2 posto osiguranika. Godinu prije u kategoriji A bilo je 20,3 posto članova, a u kategoriji B 76,1 posto.
Imovina investicijskih fondova također je nastavila snažno rasti. Iako je broj UCITS fondova smanjen sa 116 u srpnju 2025. na 99 u lipnju 2026., njihova ukupna neto imovina porasla je s 3,8 na 4,7 milijardi eura, odnosno za oko 900 milijuna eura ili 23,7 posto. Samo u lipnju imovina fondova povećana je za 450,8 milijuna eura ili 10,6 posto, čemu su najviše pridonijele snažne neto uplate od 399,8 milijuna eura. Najveći dio priljeva odnosio se na fondove iz kategorije "ostali" (320,8 milijuna eura). Riječ je o posebnoj skupini otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom koje najčešće nude banke, a uključuju različite strategije poput fondova s određenim dospijećem i s ciljanim prinosom.
Dionički fondovi
Najveća promjena u strukturi ulaganja odnosi se na dioničke fondove. Dok su sredinom prošle godine činili 17,6 posto ukupne imovine investicijskih fondova, u lipnju 2026. njihov je udio porastao na 24,1 posto. Najveća kategorija i dalje su novčani fondovi, sada s udjelom od 34,8 posto, a godinu prije od 32,6 posto ukupne imovine. Udio obvezničkih fondova smanjen je s 20,7 na 17,5 posto, a fondova iz kategorije "ostali" s 19,2 na 18,4 posto.
Rastu imovine dioničkih fondova pridonijeli su i visoki prinosi. U prvih šest mjeseci 2026. ostvarili su ponderirani nominalni prinos od 15,32 posto, a sve ostale kategorije također su zabilježile pozitivne prinose. Samo u lipnju dionički fondovi ostvarili su prinos od 3,5 posto, što odražava povoljna kretanja na dioničkim tržištima.
Povećanje udjela dioničkih fondova pokazuje da se dio ulaganja postupno premješta prema rizičnijim oblicima imovine, nakon razdoblja u kojem su zbog viših kamatnih stopa bili privlačniji novčani i obveznički fondovi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....