Kristijan Buk, predsjednik Uprave društva za upravljanje AZ mirovinskim fondovima, treću je godinu na čelu našeg najvećeg mirovinskog fonda, a ove su godine ulagački prinosi natprosječno veliki. Ipak, mirovinski fondovi diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, pred velikim su izazovom jer su kamate na državne obveznice jako niske ili na negativnom teritoriju. Tijekom intervjua smo razgovarali i o strategijama kojima mirovinski fondovi namjeravaju prevladati te probleme.
Prije mjesec dana rekli ste da su prinosi AZ-a ove godine vrlo dobri i da je prinos fonda B, u kojem je više od 90 posto mirovinske štednje, skočila na 7,5 posto. Što je dovelo do rasta prinosa u ovoj godini i kakav rezultat, nominalno i realno, očekujete do kraja godine?
- Da, rekao sam da je ova godina bila vrlo dobra, međutim, uvijek naglašavam da kod mirovinskih fondova treba gledati prinose u duljem roku. Tako je prosječni godišnji prinos od početka rada pa do kraja listopada ove godine u B fondu iznosio 5,59 posto, a to je ključno mjerilo uspjeha. Budući da nemamo službene podatke o inflaciji uključujući ovu godinu, a prezentacija naših rezultata strogo je zakonski definirana, možemo dati približni postotak realnog prinosa, a on iznosi više od 3 posto. U ovoj je godini prinos 7,63 posto, a inflacija za prvih devet mjeseci ove godine iznosi 0,7 posto, što znači da je realan prinos gotovo 7 posto. Do kraja godine očekujemo nastavak pozitivnog trenda, i to zahvaljujući rastu vrijednosti ulaganja i na obvezničkim i na dioničkim tržištima, što praktički i čini glavninu portfelja mirovinskih fondova u RH. Rastu cijene domaćih obveznica, koje su i dalje dominantan tip ulaganja mirovinskih fondova, svakako je doprinio povratak kreditnog rejtinga Hrvatske u investicijski razred. Dodatan faktor stabilnosti je i namjera skore implementacije uvođenja eura. Međutim, prošlogodišnji prosinac pokazao nam je kako se naglo tržišta mogu korigirati. Makroekonomska se situacija na globalnoj razini stabilizira. Određeni rizici su prisutni, kao i konsenzus o nižim stopama gospodarskog rasta na globalnoj razini. Ali, kako sada stvari stoje, izgledno je da će kraj godine proteći mirnije, a radi smirivanja geopolitičke retorike oko trgovinskog rata i Brexita.
Kristijan Buk, predsjednik Uprave AZ Fonda
Možete li pojasniti način knjiženja prinosa u vašim izvješćima kad je riječ o obveznicama? Knjižite li ih na temelju aktualnih tržišnih prinosa ili ‘do dospijeća’? Neke kritike, naime, tvrde da kreativnom kombinacijom tih modela umjetno održavate veće prinose?
- U našem cjelokupnom poslovanju, pa tako i u investicijskom dijelu - nema ‘kreativnosti’. Mi smo jedna od najreguliranijih industrija na tržištu. Pravila vrednovanja imovine fonda jasna su i transparentna. S obzirom na činjenicu da mirovinski fondovi ulažu na duge staze, ta pravila u svrhu stabilnosti predviđanju klasificiranje i vrednovanje obveznica na dva načina; jedan je trenutni tržišni prinos, a drugi je prinos do dospijeća. Navedeni načini vrednovanja (klasifikacije) omogućeni su u cilju stabilnosti, prikupljanja novčanih tokova i planiranja likvidnosti, a ne radi umjetnog održavanja prinosa. Kriteriji za raspoređivanje imovine fonda u tako definirane kategorije unaprijed su propisani i obrazloženi te naknadno reklasificiranje nije moguće.
Izjavili ste da uz politiku jeftinog novca neće biti moguće održavati dobre prinose bez dobrih projekata. Koliko je era ‘jeftinog novca opasna?
- Istina. Razdoblje ‘jeftinog novca’ ili niskih kamatnih stopa građani najbolje mogu vidjeti usporede li kretanje kamata na svoje kredite i/ili depozite u posljednjih nekoliko godina. Slična situacija odvija se i na tržištu obveznica. Kamatne stope po kojima se država, ali i poduzeća zadužuju sve su niže, što s druge strane znači da će prinosi ulagatelja u takve papire biti manji u budućnosti. U okruženju s nižim prinosima mirovinska industrija dijeli sudbinu ostalih investitora na tržištu koje muči ista briga - povećati rizičnosti ulaganja i zadržati prinose na višim razinama ili zadržati razinu rizika i prihvatiti niže prinose. Mi u AZ-u već se neko vrijeme pripremamo za prilagodbu novonastaloj situaciji, u kojoj kroz druge oblike ulaganja tražimo prikladnu ravnotežu.
Ako ne bude dobrih projekata u Hrvatskoj i budete li morali ulagati vani, koliki vam je preostali zakonski limit za ulaganje na međunarodnom tržištu?
- Razvoj portfelja/ulaganja mirovinskih fondova može se podijeliti u tri faze. U prvoj, takozvanoj fazi akumulacije, sredstva se akumuliraju i uglavnom ulažu u državne obveznice, što održava sigurnost sustava i stabilnost prinosa. U drugoj fazi dolazi do veće diverzifikacije i investicijski horizont širi se i na ostale klase imovine. I, konačno, u trećoj fazi portfelji se dodatno diverzificiraju, s obzirom na to da svojom veličinom prerastaju lokalno tržište i sve više ulažu na inozemna tržišta. Po meni, naši su mirovinski fondovi trenutno na granici prelaska iz druge u treću fazu. To znači da uz traženje prilika na domaćem tržištu, na kojem bi se prije svega trebalo raditi o velikim infrastrukturnim projektima, s obzirom na našu veličinu - izlazak na inozemna tržišta bit će neizbježan. Pitanje je samo vremenskog horizonta. Što se tiče zakonskih limita, oni su dovoljno liberalizirani. Naime, ulaskom Hrvatske u EU limiti za ulaganja u zemlje OECD-a jednaki su kao za ulaganja u Hrvatsku.
Kristijan Buk, predsjednik Uprave AZ Fonda
Vlada je nedavno izmijenila pravila ulaganja u veće projekte u Hrvatskoj kako bi mirovinskim fondovima omogućila lakše investiranje, a omogućeno vam je i ulaganje u startupe? Jesu li te zakonske izmjene optimalne?
- Veći je problem pronaći dovoljno kvalitetne i dovoljno velike projekte u koje se mogu uložiti sredstva fondova nego što su sama investicijska ograničenja. Možete vi zakonom omogućiti ulaganje u domaće dionice i dvostruko veće nego što je to sada, ali ako nema novih izdanja, prostor se neće moći iskoristiti. Što se tiče zakonskih limita i investicijskog potencijala, trenutno je više od 70 posto imovine uloženo u obveznice, a zakonski limit je najmanje 50 posto. Na raspolaganju nam je 10 do 20 posto portfelja ili gotovo 10 milijardi kuna koje bi se u nekoliko godina mogle alocirati na druge klase imovine. Što se tiče ulaganja u startupe, koji su izrazito rizični, a mi smo konzervativni ulagači, bit ćemo dodatno oprezni. Naravno da ćemo analizirati svaku potencijalnu priliku koja se na tržištu ponudi, međutim, s obzirom na našu veličinu, a svaka, pa i najmanja investicija podrazumijeva jednak pristup u analizi, procjeni i praćenju kao i najveća u portfelju, prije vidimo mogućnost ulaganja u fond koji bi objedinio više startupa.
Prema neslužbenim informacijama iz Vlade, pripremaju se ‘paketi’ za mirovinske fondove, ali s time da uz dobre i perspektivne tvrtke uložite i u one koje su u problemima. Kako gledate na takvu moguću ponudu iz Vlade?
- AZ mirovinski fondovi do sada su u hrvatsko gospodarstvo uložili 5,7 milijardi kuna. Imamo značajne udjele u Podravki, Čakovečkim mlinovima, Imperial Rivieri (nekadašnji Imperial Rab i Hoteli Makarska), Iliriji, Arena Hospitality Groupu, ACI-u, Atlantic Grupi, Končar elektroindustriji, Luci Rijeka, Luci Ploče i drugim kompanijama. Naš je ulagački potencijal zaista ogroman i šteta je što trenutno nije u potpunosti iskorišten. Uz dosad uloženo, kako sam već rekao, mi smo u mogućnosti dodatno uložiti gotovo 10 milijardi kuna. Ulaganja koja navodite jednostavno se nameću kao prirodan odabir za mirovinske fondove, međutim, moram naglasiti da ćemo kao i do sada svaki projekt gledati pojedinačno i pomno ga analizirati. Također, i paketi dolaze u obzir, ali samo ako, kao i pojedinačna ulaganja, mogu osigurati stabilne povrate i doprinijeti dobrim prinosima za naše članove. Želim naglasiti da je sada vrijeme za ulaganje u Hrvatsku i podržavanje pravih projekata. Za dobre projekte novac ne treba tražiti izvan Hrvatske. Svako takvo ulaganje u infrastrukturni projekt direktno diže BDP Hrvatske. Međutim, ponavljam, ti projekti moraju biti dobro razrađeni u svim aspektima, biti zasnovani na ekonomskim osnovama i postavljeni tako da osiguravaju stabilne i sigurne povrate. Također, moraju imati uspostavljene visoke standarde korporativnog upravljanja i transparentnog poslovanja ili biti spremni na njihovo uvođenje.
Na primjer, što ako takav ‘deal’ bude podrazumijevao i da uložite u Croatia Airlines?
- Naše viđenje ulaganja u Croatia Airlines i prije najave iz Vlade bilo je da se nacionalni avioprijevoznik poveže sa zračnim lukama. Ulaganje u zračne luke je infrastrukturno ulaganje, u kojem vidimo potencijal vezan uz turizam i uz nacionalnog avioprijevoznika, i sigurno bi to mogao biti interesantan projekt.
Je li bilo razgovora na tu temu s predstavnicima Vlade?
- Imali smo vrlo načelne razgovore koji će se ubrzo nastaviti. Zainteresirani jesmo, ali on mora biti ocijenjen kao profitabilan za naše članove.
Kristijan Buk, predsjednik Uprave AZ Fonda
Imate li prijedloge za druge projekte?
- Imamo, naravno. Recimo, infrastrukturni i komunalni projekti na državnoj ili lokalnoj razini, kao što su, na primjer, energane, sustavi javnih garaža te, vrlo konkretno, brza pruga od zračne luke do Kvaternikovog trga u Zagrebu. Dodatno, ulaganja u energetiku koja smatramo prirodnima za mirovinske fondove.
Što mislite o obnovljivim izvorima energije? Niste ušli u vjetroelektrane?
- Da, nismo ušli u ovo ulaganje, međutim, veći projekt koji bi objedinio više lokacija i predstavljao nešto veću i zaokruženu priču mogao bi nam biti interesantan.
Najavili ste ulaganje u craft pivovaru Garden Brewery od 20 milijuna kuna. Odakle zanimanje za tu djelatnost?
- Svaki projekt koji nam dođe na stol detaljno proučavamo i analiziramo sa svih aspekata. Ono što možemo reći za ovaj projekt jest činjenica da se radilo o tvrtki koja nam je došla s jasnom vizijom razvoja i širenja proizvodnih kapaciteta i novih ulaganja - ušli su lanac Submarine - s besprijekornom bilancom, bez zaduženja, spremnošću da udovolji svim našim zahtjevima i, što je vrlo važno, transparentna tvrtka. Dodatno, bez obzira na to što ne tražimo niše, ipak pratimo i analiziramo trendove, a koncept craft piva i hrane je u porastu u svijetu. Uz to, u ovom smo projektu prepoznali dobru hrvatsku priču koja objedinjuje vlastitu proizvodnju i izvoz na inozemna tržišta, a s obzirom na prije opisane bilance, sa zadovoljstvom smo je podržali.
Imate dionice i u dvije luke, u Rijeci, za koju postoji međudioničarski ugovor s poljskim OTL-om, a zainteresirani su, navodno, Ukrajinci, te u Pločama, koja je bila poprilično izložena mostarskom Aluminiju. Kakva je situacija u tim tvrtkama i koji su vaši poslovni planovi s tim dijelom portfelja?
- Hrvatska je pomorska zemlja izrazito povoljnoga geopolitičkog položaja i zajednička je karakteristika ulaganja u Luku Rijeka i Luku Ploče da su strateška i dugoročna. U svim ostalim aspektima, potrebno je napraviti distinkciju između ta dva ulaganja. Luka Ploče je stabilna tvrtka, a priča s mostarskim Aluminijem nije ključna za daljnji razvoj. Rezultati u Luci Rijeka nisu zadovoljavajući, a to naravno, nije u skladu s očekivanjima koja smo imali na početku suradnje. Međutim, ovo ulaganje svakako smatramo našim strateškim dugoročnim ulaganjem. Zainteresirani smo za ulaganje i u ostale luke, kako one teretne tako i putničke.
Postoji mogućnost da će u jednom trenutku neka Vlada zamrznuti ili demontirati drugi mirovinski stup. Koliko vam takva nesigurnost otežava poslovanje?
- Osobno ne mislim da postoji prijetnja za demontiranje drugog stupa. Radi se o osobnoj imovini svakog pojedinog člana obveznog mirovinskog fonda, kao što je to, recimo, stan ili automobil, i već relevantnoj akumulaciji štednje koja će služiti isplati njihovih budućih mirovina iz drugog stupa. Ne mislim da ova Vlada ima ili da bi bilo koja buduća vlada mogla imati takve intencije. Bez obzira na to što mislimo da je povećanje stope izdvajanja za drugi stup potrebno, svjesni smo i razumijemo da to povećanje ima direktnu poveznicu sa stopama rasta privrede i, posljedično, rasta BDP-a. Nadamo se da će se u nekom kraćem budućem razdoblju pronaći rješenje za povećanje stope izdvajanja, a da to ne ugrožava fiskalnu stabilnost. Siguran sam, naime, da nema alternative individualiziranoj kapitaliziranoj štednji koja kroz drugi, ali i treći stup osigurava sigurnu bazu i akumulaciju sredstava za buduće mirovine.
Niz ste godina radili u osiguravateljskoj industriji. Koliko se taj posao razlikuje od onoga što sada radite?
- Kao globalni osiguravatelj i jedan od najjačih upravitelja imovinom u svijetu, Allianz je na samom početku mirovinske reforme, još 2001. godine, ušao u posao osnivanja i upravljanja mirovinskim fondovima u RH sa Zagrebačkom bankom. Kao i tada, Allianz i sada ozbiljno računa na hrvatsko i lokalna tržišta, kako u segmentu osiguranja tako i proizvoda namijenjenih štednji za mirovinu.
Tako sam i ja kroz svoj posao u Allianzu kontinuirano usvajao dragocjena iskustva ne samo iz područja osiguranja nego i iz područja upravljanja imovinom, što mi svakako koristi na sadašnjoj poziciji.