Menadžeri mirovinskih fondova: ‘Očekujemo korekciju tržišta i za to se pripremamo‘

Treću godinu zaredom mirovinski fondovi ostvarili su zavidne rezultate, uz godišnje prinose “koji spadaju među najbolje od početka njihova rada”. U najliberalnijoj kategoriji lani je prosječan prinos iznosio 15,99 posto, a 8,44 posto od osnivanja; u kategoriji B ostvaren je prinos od 8,83 posto (od osnivanja 5,54 posto), a za kategoriju C bio je na razini od 2,08 posto (od osnivanja 3,25 posto).

Tako dobre rezultate, prema riječima Kristijana Buka, predsjednika Uprave AZ-a, treba zahvaliti činjenici da su u 2024. godini “dionička tržišta svugdje u svijetu išla prema gore”. Pozitivnim kretanjima globalnih tržišta kapitala i smanjenju volatilnosti u odnosu na prethodna razdoblja u prilog je išlo ublažavanje inflacijskih pritisaka, kao i politike vodećih središnjih banaka. “Obveznička tržišta zabilježila su oporavak, osobito u segmentu državnih vrijednosnih papira, što je pridonijelo uravnoteženju portfelja institucionalnih ulagatelja”, naveli su predstavnici mirovinskih fondova prilikom predstavljanja prošlogodišnjih rezultata.

Dvostupna mirovina

Međutim, prilično su svjesni da snažan rast prihoda neće trajati unedogled i da se već ove godine na tržištima može dogoditi svojevrsna “korekcija”. Jedan od razloga tomu su visoke cijene dionica, osobito na američkom tržištu. “Očekujemo korekciju tržišta i za to pripremamo svoje portfelje, tako da se možemo što brže oporaviti”, rekao je Buk.

Njegov kolega, Petar Vlaić, predsjednik Uprave fonda Erste, dodaje da takve promjene treba gledati u širem i dugoročnom kontekstu. Uz to što je više od 50 posto portfelja mirovinskih fondova u obveznicama visoke kvalitete, naglasio je, njihovi članovi u vrijeme krize ne povlače novac kao što je to, primjerice, slučaj kod investicijskih fondova. “Mirovinski fondovi imaju neku vrstu prirodne barijere u krizama i nema panične prodaje imovine”, rekao je Vlaić. Ako jedna godina i bude negativna, dodao je, slijedi brzi oporavak.

Kada je riječ o korisnicima dvostupne mirovine, posljednje zakonske izmjene ipak su dale određene rezultate. Trenutačno 33 posto članova koristi mirovinu iz oba stupa, dok je prije godinu i pol tek nešto više od 20 posto novih umirovljenika ocijenilo da im se isplati zadržati mirovinu iz drugog stupa, dok su ostali birali samo prvi stup. Na kraju prošle godine svi obvezni mirovinski fondovi imali su više od 2,4 milijuna članova, što je 66 tisuća članova više nego krajem 2023. godine.

Ulaganja u dionice

Ulaganja u obveznice na kraju 2024. godine iznosila su 14,9 milijardi eura, 56,2 posto ukupne imovine mirovinskih fondova. Značajan rast bilježe ulaganja u dionice; na kraju prosinca dosegnula su 6,5 milijardi eura, odnosno 24,4 posto imovine OMF-ova, dok su godinu dana ranije činila 23,1 posto imovine. Od ukupnih ulaganja u dionice u 2024. na domaće otpada 14 postotnih poena, a preostali dio odnosio se na strane. Pritom su neki fondovi više izloženi dioničkim tržištima, prije svega PBZ CO, koji je lani ostvario i najbolje prinose. S druge strane, Raiffeisen više njeguje konzervativnija ulaganja.

Sustav dobrovoljne mirovinske štednje također bilježi rast; osam otvorenih i 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond imali su nešto više od 495 tisuća članova, 6,1 posto više nego godinu ranije, a imovina im je povećana 14,5 posto, na 1,66 milijardi eura.