Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) objavio je kako nad mirovinama za svibanj neće provoditi ovrhe sukladno nedavno donesenom posebnom zakonu za stečajeve i ovrhe tijekom epidemije koronavirusa.
- Zavod će zastati s provođenjem ovrha na mirovinama koje umirovljenicima treba isplatiti u svibnju, lipnju i srpnju 2020., odnosno neće provoditi ovrhe u korist ovrhovoditelja, već će cijelu neto mirovinu isplatiti korisniku mirovine – priopćeno je iz HZMO-a.
Od obustave ovrha biti će, prema priopćenju Zavoda, izuzete uskrate nad mirovinama za alimentaciju, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine i ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka.
Zavod upozorava umirovljenike nad čijim su primanjima rješenja o ovrsi postala pravomoćna prije nastupa posebnih okolnosti izazvanih koronavirusom, a zatraženi iznos je već zaplijenjen, da će te ovrhe biti provedene u korist ovrhovoditelja.
- Mjere zastoja u provedbi ovrha propisane Zakonom ističu u roku od tri mjeseca od početka datuma primjene, osim ako Vlada Republike Hrvatske ne produži navedene mjere za još tri mjeseca – napominje HZMO, koji je dosada provodio ovrhe nad oko 22 tisuće mirovina.
Spomenuti Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti obvezao je institucije kojima dolaze zahtjevi za ovrhom nad dužnicima kojima te institucije isplaćuju primanja, da zaprimaju zahtjeve za ovrhom, ali ih ne provode za vrijeme tromjesječnog moratorija.
Iznimku od zabrane provođenja ovrha nad mirovinama, plaćama i drugim primanjima, osim u spomenutim slučajevima, može, prema zakonu, učiniti i sudac nadležan za stečajni ili ovršni postupak, ali to u svome rješenju mora podrobno obrazložiti.
Ovrha se tijekom tromjesječnog moratorija ne može provoditi ni na plaćama, tzv.minimalcima, koji se isplaćuju iz državnog proračuna u privatnim tvrtkama koje su u proceduri Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ishodile tu vrstu pomoći.
Financijska agencija u četvrtak je objavila podatke o 238 tisuća i 135 građana nad čijim je primanjima zatražena prisilna naplata zbog dugova, na ukupni iznos od 16 milijardi i 570 milijuna kuna. U odnosu na ožujak prošle godine, u padu su i broj dužnika, za oko 23 tisuće, i ukupni iznos njihovog duga, za oko 550 milijuna kuna.