Stvari bi u EU ubrzo mogle krenuti opasnim smjerom, u velikoj analizi posebno je podvučena Hrvatska

Dinamika europskog javnog duga mogla bi krenuti vrlo opasnim smjerom ako države ne stave svoje javne financije pod kontrolu, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF).

Hrvatska se u analizi posebno spominje zbog troškova plaća u javnom sektoru. MMF navodi da je upravo masa plaća zaposlenih u državnim i javnim službama bila jedna od tema razgovora s hrvatskim vlastima, kao i s Austrijom. Drugim riječima, MMF nije siguran koliko je dugoročno održiv rast izdvajanja za plaće iz državnog proračuna, osobito u vrijeme sve većih troškova mirovina, zdravstva, obrane i starenja stanovništva.

Dosadašnji pristup, u kojem mnoge države svoje proračunske probleme rješavaju parcijalnim i manjim mjerama, približava se svojim limitima. Europa se istodobno suočava sa sve većim troškovima starenja stanovništva, energetske tranzicije i ponovnog naoružavanja, naveli su dalje ekonomisti MMF-a Luc Eyraud, Mahika Gandhi i Andrew Hodge u analizi objavljenoj ovaj tjedan.

Visoko zadužene europske zemlje pred teškim odlukama

„Ako se dugoročni pritisci na javnu potrošnju ne riješe, dug bi u mnogim europskim državama mogao krenuti eksplozivnom putanjom“, upozorili su analitičari MMF-a.

MMF upozorava da manje i postupne mjere neće biti dovoljne za rješavanje problema tolikih razmjera. Štoviše, stalno uvođenje sitnih promjena moglo bi s vremenom smanjiti spremnost javnosti i političara za ozbiljnije reforme.

Ilustracija, trgovački centar u Puli

Danijel Bartolic/ Cropix/Cropix

Analiza je još jedno u nizu nedavnih upozorenja o ranjivosti europskih javnih financija, desetak godina nakon dužničke krize koja je gotovo razjedinila eurozonu. Posebna pozornost trenutačno je usmjerena na Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku i Belgiju, čiji je javni dug dosegnuo ili premašio vrijednost njihova godišnjeg bruto domaćeg proizvoda.

Političari bi, smatra MMF, trebali prijeći na promišljeniju i dugoročniju strategiju koja kombinira strukturne reforme i smanjenje proračunskih neravnoteža, ali i, gdje je potrebno, teže odluke o opsegu javnih usluga i načinu njihova financiranja.

Dug oko 130 posto BDP-a

Istraživači MMF-a procjenjuju da će javna potrošnja u europskim državama do 2040. u prosjeku porasti za gotovo pet postotnih bodova BDP-a. Problem je, vjeruju, što će se to događati u razdoblju skromnog gospodarskog rasta i slabe političke i društvene spremnosti za povećanje poreza ili velika smanjenja javne potrošnje.

Tada bi dug mogao narasti na oko 130 posto BDP-a, procjenjuje MMF. To je otprilike dvostruko više od današnje razine.

Ekonomisti smatraju da bi paket „umjerenih“ reformi mogao zatvoriti približno trećinu nastalog financijskog jaza. Najveći pozitivan učinak imale bi reforme mirovinskih sustava i mjere koje bi potaknule snažniji gospodarski rast. Ipak, MMF upozorava da će većina europskih država i dalje morati provesti fiskalnu prilagodbu, odnosno poduzeti mjere za smanjenje proračunskih deficita i stabilizaciju javnog duga.

Radikalne mjere

Najzaduženije europske države možda će morati razmotriti dublje reforme javnih usluga, stoji u analizi. MMF ističe da to ne znači ukidanje europskog socijalnog modela, nego preispitivanje toga koje usluge treba financirati država, a gdje bi veću ulogu mogao preuzeti privatni sektor.

U analizi se ističe da su snažna uloga države, razvijeni socijalni programi, univerzalno zdravstvo i besplatno obrazovanje desetljećima pridonosili gospodarskom rastu, društvenoj povezanosti i stabilnosti Europe nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, zbog sve većih pritisaka na javne financije, takav bi se model sada mogao naći pod pritiskom.

MMF je istodobno utvrdio da Belgija, Francuska i Norveška imaju prostora za bolje usmjeravanje socijalne potrošnje, dok bi Njemačka, Slovačka i Turska trebale znatno smanjiti subvencije za energiju.