Sinergija gospodarstva i visokog obrazovanja od ključne je važnosti, a multidisciplinarnost koja će spojiti tehničko s poslovnim i organizacijskim znanjem, korak je u pravom smjeru. Iako su neki uspješni founderi zbog posla napustili fakultet, on je i dalje dobar temelj jer pruža širinu znanja koja omogućuje da se inženjeri prilagođavaju novitetima, a upravo je mogućnost prilagodbe ključna.
Ovo su samo neki od zaključaka panela u organizaciji Hrvatskog Telekoma koji je održan u ponedjeljak, kada je ujedno započelo pripravništvo mladih entuzijasta koji će u deset mjeseci steći znanja i vještine koje im može ponuditi rad u takvoj velikoj korporaciji. Borna Jerčić, Antun Rukavina, Petra Brala, Marko Štetner, Mato Marinić, Josip Krželj, Robin Lalić, Lorena Žarković i Mateo Posavec izabrani su pripravnici u sklopu projekta Magenta LogIn čija se očekivanja Hrvatski Telekom nada ispuniti.
- Mi kao kompanija smo snažni onoliko koliko su snažni ljudi koji rade za nas. Budite znatiželjni da biste napredovali i ne oklijevajte. Pozivam vas da iskoristite priliku da oblikujete hrvatsku ekonomiju i društvo – istaknuo je u svom pozdravnom govoru predsjednik Uprave HT-a Kostas Nebis. Dodao je kako će se oni pobrinuti da ostvare svoj puni potencijal.
- Dok gledam u vas, nadam se da ću u budućnosti na vašem mjestu gledati svog sina koji kaže da bi volio biti inženjer – priznao je Nebis.
Na panelu su uz članove Uprave Borisa Drila i Ivana Bartulovića sudjelovali dekan zagrebačkog FER-a Vedran Bilas, Tomislav Matić s osječkog FERIT-a, Branimir Lela sa splitskog FESB-a i Jana Žiljak Gršić, dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Zanimljivu raspravu od tome može li hrvatsko visoko obrazovanje odgovoriti na potrebe tržišta moderirala je Anamarija Minarski.
Vedran Bilas rekao je kako o Hrvatskoj voli govoriti kao tehnološkoj destinaciji koja ima potencijala postati destinacija specijalizirana u nišama koje će uz temeljni domaći kadar, privući i stručnjake iz inozemstva.
- Moje uvjerenje temelji se na kadrovima koje imamo, uspjehu koji se manifestirao u posljednjih nekoliko godina, investicijama koje su se dogodile, hrvatskim jednorozima i drugim uspješnim kompanijama – govori Bilas.
Svoje studente potiču da budu inovativni, osnivaju svoja poduzeća i pokušaju u njima primijeniti svoje ideje. U tome im je od velike pomoći i deep-tech venture builder Nuqleus. Ono što nastavnom programu nedostaje, smatra Bilas, uvodni je pregled struke kojim bi se zainteresiralo studente. Tome su doskočili organiziranjem panela na tu temu, traženjem suradnje po pitanju prakse i stipendiranja.
HT-ov glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije Boris Drilo, koji je i sam alumni FER-a, pripravnicima je poručio da će kod njih moći primjeniti mnoga znanja stečena na fakultetu.
- Upravo je širina prednost rada u velikoj kompaniji jer nitko ne želi znati sve o jednom području, već će radije savladati široki spektar tehničkih i netehničkih znanja – rekao je Drilo. Ključnim smatra da tehnologiju vide kao alat za rješavanje problema, umjesto da bude sama sebi svrhom.
- Važno se je tijekom karijere oduprijeti tome i fokus staviti na rješavanje problema. Tehnologija je jednostavno način kako ćemo ga najbrže i najefikasnije riješiti– pojasnio je.
Jana Žiljak Gršić sa zagrebačkog Tehničkog veleučilišta poručila je da su danas informacije dostupnije nego ikada prije, no ono što je ključno su njihovo sistematiziranje, kritičko razmišljanje i nova rješenja.
- Moja je preporuka da svakom zadatku pristupate kritički i u njemu probate vidjeti moguće ideje za poboljšanja. To je jako motivirajuće jer ćete se, kad dođete do inovativnog rješenja, osjećati jako dobro – istaknula je. Preduvjeti za inovativnost su, dodaje, znanje, istraživanje i želja da se stvori nešto novo.
Tomislav Matić s osječkog FERIT-a istaknuo je jedan problem.
- Mnoge mlade tvrtke su od nas tražile da studentima prenosimo znanje o novim tehnologijama što je kratkoročno dobro, ali je dugoročno važnije imati inženjera koji je spreman na promjene. To postižemo tako da im uz aktualna znanja, dajemo i kvalitetne temelje – naglasio je.
U posljednjih osam godina uveli su praksu kao obavezan kolegij. Prije im nisu mogli jamčiti da će ju imati gdje odraditi, dok je danas situacija obrnuta – sektor je sada toliko narastao da studenti mogu birati. Osim toga, dodao je da FERIT redovito raspisuje interne natječaje kroz koje potiče razvoj prototipova i potencijalnih proizvoda za koje nije važno imaju li komercijalni potencijal.
- Važno nam je da potičemo inovativnost, a imali smo i uspješne projekte koji su nam pomogli da reklamiramo svoje studente i studijske programe. Inovativnost se razvija i kroz brojne kolegije, a uspješnost se vidi po tvrtkama koje su osnovali naši studenti. Neke broje i preko 100 zaposlenih – istaknuo je dekan Matić.
Branimir Lela, dekan splitskog FESB-a, složio se s ostalim govornicima da je sinergija gospodarstva visokog obrazovanja izrazito važna, no problem nastaje zbog toga što tvrtke dolaze na fakultete u potrazi za studentima na sve ranijim godinama studija. Zbog toga ponekad zanemare fakultet ili čak potpuno odustanu od njega.
- Suradnja je važna jer omogućuje stjecanje znanja, ali je bitno da se ne zanemari fakultet jer bi on trebao biti prioritet – rekao je Lela i dodao kako FESB ima oko 200 potpisanih sporazuma s tvrtkama.
- Samo kroz kvalitetnu radnu snagu može se dobiti brzi razvoj tehnološkog sektora. Zbog toga volimo dobiti povratnu informaciju iz tvrtki kako bismo se prilagodili trendovima – poručio je.
Glavni direktor za ljudske resurse HT-a Ivan Bartulović rekao je da je vrlo važno osvijestiti koliko se brzo događaju promjene. Većina poslodavaca danas očekuje da zaposlenici nadograđuju svoje znanje. Isto tako, zaposlenici lakše mijenjaju poslodavce ovisno o tome kod koga se i u kojem smjeru žele razvijati.
- Prije smo viđali ljude koji su čitav radni vijek proveli na istom mjestu, a danas ljudi ostaju tamo gdje se njihova svrha i vrijednosti podudaraju s onima kompanije – poručio je. Iako je employer branding sve izraženiji, vrlo se brzo prepoznaje onaj lažan. Zbog toga slušaju povratne feedback zaposlenika, predstave im jasan karijerni put i općenito rade na njihovu zadovoljstvu
- Jednostavno smo shvatili da ne možemo osvojiti tržište ako najprije ne osvojimo svoje zaposlenike – zaključio je.
