MOL Grupa predstavila novo postrojenje za biometan i otkrila moguće ulaganje u biometan u Hrvatskoj

Predstavivši jučer novo postrojenje za proizvodnju biometana u Sarvašu u središnjoj Mađarskoj, mađarski MOL ukazao je na velike prilike koje se Srednjoj Europi, uključujući i Hrvatsku, pružaju u toj proizvodnji.

- Zemlje poput Češke, Slovačke, Mađarske i Poljske imaju instaliranu bazu bioplinskih postrojenja izvorno dizajniranih uglavnom za električnu energiju i kogeneraciju. Nadogradnja postojećih postrojenja na biometan može biti brža i manje kapitalno intenzivna od razvoja potpuno novih greenfield projekata - istaknuo je potpredsjednik za novo i održivo poslovanje u MOL Grupi Ádám Horváth.

Na marginama MOL-ove prezentacije u Sarvašu mogle su se čuti neslužbene informacije iz te kompanije da je i Hrvatska jedna od potencijalnih lokacija u kojoj MOL razmatra proizvodnju biometana. Još konkretnije, prema istim izvorima, Sisak bi mogao biti jedna od lokacija za proizvodnju biometana. Zasad je to sve u fazi razvoja projekta i MOL, kako doznajemo, nema utvrđeni plan s vremenskim rokovima pripreme i pokretanja proizvodnje biometana u Sisku ili na nekoj drugoj lokaciji u našoj zemlji.

- Hrvatska ima slične predispozicije poput Mađarske za proizvodnju biometana u plinskoj infrastrukturi, kao i u snažnoj poljoprivrednoj, stočarskoj i prehrambeno-prerađivačkoj industriji sa značajnim količinama gnoja, poljoprivrednih ostataka i organskih nusproizvoda - napominju naši izvori iz MOL-a, koji je na hrvatskom tržištu od 2002. prisutan kroz vlasništvo u Ini i lancu benzinskih crpki Tifon koji je kupio 2007.

Opskrba kućanstava

U postrojenje u Sarvašu MOL je uložio 6,6 milijuna eura nakon što je 2023. od prethodnog vlasnika kupio proizvodni kompleks na toj lokaciji do tada namijenjen proizvodnji bioplina. Iz količina biometana koje će MOL iz Sarvaša upumpavati u plinsku mrežu Mađarske moći će se zadovoljiti godišnje potrebe za plinom oko 8500 kućanstava.

Proizvodnja biometana dio je zelene agende MOL-a i prilagođavanja te kompanije obvezama iz RED direktive Europske unije. U toj kompaniji podsjećaju da je Direktiva o obnovljivim izvorima energije III (RED) pravno obvezujući okvir Europske unije koji podržava prijelaz na čistu energiju, uključujući cilj od 29 posto udjela obnovljivih izvora energije u prometu do 2030. godine. Cilj je za cijelu EU razviti najmanje 42,5 posto obnovljive energije u bruto konačnoj potrošnji energije u Uniji do 2030. godine s ambicijom da se dosegne 45 posto. Do 2030. godine države članice biraju ili najmanje 29 posto obnovljive energije u prometu ili smanjenje intenziteta stakleničkih plinova iz goriva u prometu za 14,6 posto.

Fleksibilna proizvodnja

Plan REPowerEU, iako je zaseban u odnosu na RED direktivu, predviđa godišnju proizvodnju biometana od 35 milijardi kubičnih metara. Potonje količine, napominju u MOL-u, nisu kvote biometana iz RED III direktive niti prognoza proizvodnje. Uz to, RED IV nakon 2030. i za razdoblje od 2031. do 2040. još je u razvoju.

- Biometan je jedno od rijetkih rješenja koja mogu istovremeno poboljšati pristupačnost, održivost i sigurnost opskrbe. To ga čini važnom komponentom pametne i konkurentne energetske tranzicije, ne samo u nadolazećim godinama nego i dugoročno - ističe Ádám Horváth. Bioplin se, podsjetimo, proizvodi obradom ostataka iz poljoprivredne, stočarske i druge proizvodnje uz uklanjanje CO2, vode i tragova onečišćujućih tvari. U posebnim postrojenjima kao što je MOL-ovo u Sarvašu bioplin se prerađuje u biometan i transportira, skladišti i koristi putem postojeće plinske infrastrukture.

- Kod biometana velika je prednost fleksibilnost proizvodnje jer ne ovisi o vremenskim uvjetima. Kružnost u njegovoj proizvodnji može vratiti hranjive tvari lokalnoj poljoprivredi kada su ispunjeni zahtjevi za kvalitetom i upravljanjem hranjivim tvarima, smanjujući potrebu za gnojivima na bazi fosilnih goriva - napominju u MOL-u.

Vlastito financiranje

Kada su u pitanju gabariti investicije MOL-a u Sarvašu, inače prvog postrojenja mađarskog energetskog giganta za biometan i trećeg takvog postrojenja u susjednoj državi, isplaniran je proizvodni kapacitet od sedam milijuna kubičnih metara biometana godišnje ili približno 70 gigavatsati energije godišnje. U postrojenju se obrađuje 110 tisuća tona sirovine godišnje, od čega 40 tisuća tona čine ostaci iz mesne industrije, 53 tisuće tona stajski gnoj, a oko 18 tisuća tona poljoprivredni supstrat. MOL je ovu investiciju financirao iz vlastitih izvora i nije koristio nikakve investicijske subvencije. Tehnološki partner je tvrtka Gruppo AB.

- Našim prvim postrojenjem ove vrste istodobno jačamo energetsku sigurnost, proširujemo portfelj održivih proizvoda i činimo još jedan konkretan korak prema provedbi naše strategije Shape Tomorow - istaknuo je glavni direktor MOL Grupe za strategiju György Bacsa.

Pokretanje proizvodnje biometana u Sarvašu događa se u trenutku kada europske burzovne cijene prirodnog plina ponovo rastu uz trenutačni vrhunac, primjerice na nizozemskoj TTF burzi, na 87 eura za kubični metar. Cijena biometana trenutačno se kreće između 50 i 120 eura za kubični metar, a takav razmjer posljedica je različitih čimbenika koji utječu na formiranje cijene, poput vrste sirovina u obradi, dostupnih količina, načina transporta i rokova isporuke.