Najveći svjetski potrošači vode na udaru. Naš stručnjak: ‘Ne koriste pitku vodu‘

Suše i nestašice vode građani dovode u vezu i s potencijalnom golemom potrošnjom vode i električne energije podatkovnih centara. Njihovo širenje zato sve češće nailazi na otpor lokalnih zajednica i zahtjeve za strožom regulacijom.

Savezna država New York je, primjerice, uvela moratorij na izgradnju novih podatkovnih centara. Senator iz Vermonta Bernie Sanders predstavio je prijedlog zakona kojim se traži moratorij na podatkovne centre u cijeloj zemlji kako bi se ostavilo dovoljno vremena za dodatna istraživanja i uključivanje javnosti u raspravu. Sanders kaže da su za moratorij jednako "konzervativci, progresivci i umjerenjaci".

Prema izvješću UN-a, potrošnja električne energije u podatkovnim centrima mogla bi se do 2030. udvostručiti na 945 TWh godišnje, što je približno ukupnoj potrošnji Japana. Umjetna inteligencija trebala bi činiti oko 40 posto te potrošnje. Istodobno bi godišnja potrošnja vode mogla narasti na 9,3 bilijuna litara, a emisije ugljikova dioksida na oko 399 milijuna tona.

Za usporedbu, podatkovni centri su 2025. potrošili oko 4,5 bilijuna litara vode i proizveli 189 milijuna tona CO₂. Dodatni problem je što električna energija koju podatkovni centri koriste često ima veći ugljični otisak: prema izvješću MIT-a, njezina je ugljična intenzivnost bila 48 posto viša od američkog prosjeka.

Archana Thiyagarajan/Afp

Michael Winterson, glavni tajnik Europskog udruženja podatkovnih centara, za FT govori kako operateri podatkovnih centara sve češće projektiraju objekte uzimajući u obzir nestašicu vode. Prema njegovim riječima, trećina instaliranih kapaciteta podatkovnih centara u Europi sada koristi sustave hlađenja koji ne troše vodu, dok su sustavi zatvorenog kruga, u kojima voda neprestano cirkulira i ponovno se koristi umjesto da se ispušta, sve zastupljeniji u južnoj Europi.

Upravo smo ušli u novu fazu svjetskih ratova. Opasnost je podcijenjena, dovoljan je jedan jeftini dron

Odgovorni su još ranije poručili kako najavljeni Projekt Pantheon, AI razvojni i podatkovni centar Topusko, koji razvija hrvatski poduzetnik Jako Andabak u partnerstvu s američkim institucionalnim investitorima, neće trošiti pitku vodu namijenjenu stanovništvu.

- Data centri u Europskoj uniji za hlađenje ne koriste protok vanjske pitke vode. Sustavi rade u zatvorenom krugu vode i glikola koji preuzima toplinu iz IT opreme te se potom ponovno hladi. Takav način hlađenja danas je globalni standard u industriji podatkovnih centara. Voda se može koristiti samo kod dodatnog adijabatskog hlađenja, gdje se za snižavanje temperature zraka oko rashladnih sustava u pravilu koristi aerosol obrađene kišnice. Zbog toga moderni podatkovni centri ne troše pitku vodu u svom radu - tvrdi predsjednik Hrvatske udruge data centara Goran Đoreski.

Klimatske promjene, kao što se godinama najavljivalo, postale su ekonomski i poslovni rizik; presuho tlo povećava opasnost od bujičnih poplava kada napokon padne jaka kiša, a nastavak suše dodatno povećava štete za kompanije i gospodarstvo. Unatoč tome, Financial Times piše da su europske tvrtke i dalje slabo pripremljene: tek oko 15 posto njih ima formalne planove prilagodbe klimatskim promjenama, iako ih je 42 posto već osjetilo rast troškova izazvanih klimatskim prilikama.