Može li kuna na neki način ostati na životu čak i kad prestane biti službeno sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj nakon uvođenja eura? Odgovor je možda, ali će se zvati Kuna, s velikim „K“. U The New York Timesu može se pročitati priča o Michaelu Chobanianu, Ukrajincu, koji je u Kijevu osnovao Kunu – jednu od prvih istočnoeuropskih mjenjačnica za kriptovalute. On je ambiciozni 37-godišnjak obrazovan u britanskoj privatnoj školi, vozi Ferrari 612, i o svojim namjerama s Kunom, između ostalog, priča sljedeće:
„U ovoj zemlji možete ubiti čovjeka i nećete ići u zatvor ako imate veze i dovoljno novca. Ako nemate veze, koštat će vas više“.
Drugim riječima, Ukrajina je i dalje neka vrsta zone gdje se lakše hoda po rubu zakona, ali u priči The New York Timesa upravo u trgovini kripto imovinom Ukrajina vidi šansu rebrandiranja zemlje, što je u ovom kontekstu vrlo zanimljiva zamisao.
„Naša velika ideja jest da postanemo top jurisdikcija u svijetu za kripto kompanije“, poručio je Alexander Bornyakov, zamjenik ministra u novom Ministarstvu digitalne transformacije. Digitalna ekonomija je prema mišljenju Bornyakova ekonomija budućnosti te je pokušavaju promovirati specifičnim video reklamama.
No, i u Ukrajini mnogi su ekonomisti i donosioci odluka skeptični prema kripto svijetu te se pitaju hoće li se samo dobro uklopiti u društvo perača novca, terorista, gangstera i ucjenjivača. U više zemalja presudno je za donošenje odluke o poticanju kripto biznisa to što se radi o spekulacijama koje privlače ogromni novac. Ukupna kripto imovina u svijetu dosegla je vrijednost tri tisuće milijardi dolara. Uz to, sve više zemalja sve se žešće kroz poticaje, porezne olakšice i legislativu bori za privlačenje high tech biznisa, a kripto se percipira kao dio tog svijeta. U high tech utrku uz Ukrajinu ušli su Litva, Estonija, Malta, Meksiko, Tajland, Vijetnam…