U švicarskom gradu Luganu premijerno je predstavljena preinaka putničkog broda MNE Ceresio izgrađenog 1931. godine iz broda na dizelski pogon u brod na električni pogon s nultom emisijom stakleničkih plinova i brzim punjenjem. To je prvi takav brod u Švicarskoj i početak je realizacije projekta Venti35 – Zaštita okoliša s nultom emisijom u brodskom prijevozu.
MNE Ceresio, brod dug 35 metara, prvi je koji plovi na električni pogon u Švicarskoj. Pokreću ga dva elektromotora snage 225 kW i litijeve baterije težine 6000 kilograma koje se napajaju putem distribucijskog sustava istosmjerne struje od 800 V i dva namjenska pretvarača. Ugrađeni su u tri namjenska vodonepropusna odjeljka, 6 baterija od po 18 modula, potpuno neovisne litij-ionske, ukupnog kapaciteta 840 Kwh za oko šest tona težine. Ovakve tehničke karakteristike, u kombinaciji sa sustavom brzog punjenja, omogućuju upotrebu broda bez operativnih ograničenja u odnosu na prethodnu dizelsku verziju.
Plan je brodarske tvrtke SNL, koja obavlja putnički prijevoz na jezeru Lugano, da do 2035. godine svih 13 brodova u njezinoj floti bude opremljeno elektromotorima. Zahvaljujući projektu Venti35, koji je započeo u Luganu, osnovana je nova tvrtka Green Swiss Lakes čiji je cilj da brodovi na svim švicarskim jezerima slijede primjer iz Lugana.
Otoci su prednost
Među uzvanicima na ovom za Švicarsku očito važnom događaju bili su predstavnici Tankerske plovidbe, Brodosplita i tvrtke Dialog zahvaljujući predstavniku njemačke grupacije Baumüller za Hrvatsku, koja je tehnički partner projekta Venti35, Damiru Petričeviću, vlasniku Petričević grupe.
Andreas Baumüller, vlasnik i izvršni direktor njemačke grupe Baumüller, koja je tehnički partner projekta Venti35, rekao je da odnedavno imaju zastupnika u Hrvatskoj jer su procijenili da se radi o perspektivnom tržištu na kojem će uskoro krenuti mnogi projekti vezani uz prelazak brodova na električni pogon.
“Hrvatski otoci velika su prednost Hrvatske tako da je nužna njihova ekološka zaštita, a pogotovo zaštita od onečišćenja stakleničkim plinovima. Hrvatska ima veliki potencijal i prostor za razvijanje zelenih i ekološki održivih projekata. Siguran sam u uspjeh tranzicije brodskog prijevoza u Hrvatskoj prema nultoj emisiji stakleničkih plinova”, istaknuo je Baumüller te dodao da je njegova tvrtka, što se tiče Hrvatske, trenutačno u fazi istraživanja svega onoga što nedostaje a što Baumüller posredstvom Petričević grupe može ponuditi. Dodao je da su veoma zainteresirani za ulaganje u Hrvatsku. “Osim opremanja brodova i raznih drugih poslova, vrlo izgledno je ulaganje u jedan proizvodni pogon. Dakle, osim opremanja, transfera i servisiranja, otvoreni smo za investiciju u izgradnju naše tvornice u Hrvatskoj. U susjednoj Sloveniji već 25 godina imamo jedan naš proizvodni pogon u kojem radi 350 radnika”, otkrio je Andreas Baumüller te napomenuo da je njegova tvrtka započela projekte elektrifikacije brodova već 2006. godine u Njemačkoj, Skandinaviji i Tajlandu.
Damir Petričević, vlasnik Petričević grupe koja je predstavnik tvrtke Baumüller i Njemačkog gospodarskog senata za Hrvatsku, napominje da je istina da se trenutačno analiziraju i lociraju prilike na hrvatskom tržištu, ali da se otišlo i korak dalje jer je već ponuđena suradnja brodogradilištima 3. maj i Brodosplit te linijskim brodarima kao što su Jadrolinija i Tankerska plovidba, a u projekt se namjeravaju uključiti stručnjaci s Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku.
“Ovo je prigoda da Hrvatska u brodskom linijskom i u nautičkom segmentu napravi iskorak prema zelenim tehnologijama. Prilika je da se na vrijeme uključimo u smjer kojim su krenule europske razvijene zemlje. Pogotovo što će se takvi projekti financirati sredstvima fondova EU. Očekujem da bismo već za godinu i pol do dvije mogli imati prezentaciju jednog takvog plovila u Hrvatskoj. Flota Jadrolinije i flote ostalih linijskih brodara u Hrvatskoj su jako opterećene za vrijeme glavne turističke sezone tako da je kod hrvatskih brodskih kompanija tehnološki izazov pronaći rješenje da se baterije tih plovila napune za 20 minuta i da imaju što je moguće veću autonomiju”, istaknuo je Damir Petričević.
Potrebna regulacija
Ivan Pupovac, član Uprave Tankerske plovidbe iz Zadra, napomenuo je da je Tankerska plovidba napravila iskorak i osnovala tvrtku za brodski linijski prijevoz putnika.
“Trenutačno imamo tri katamarana, a uskoro nam u flotu dolazi i četvrti. To znači da se ozbiljno želimo baviti ovim segmentom brodskog prijevoza, pri čemu smo prepoznali nužnost prelaska na zelenu tehnologiju. U ovom trenutku, što se tiče današnje razvijenosti tehnologije, takav prelazak na velikim brodovima poput tankera i bulk carriera koje imamo u svojoj floti je nemoguće napraviti, ali je zato moguće napraviti na brodovima za prijevoz putnika. Nužno je regulirati da brod koji nema emisiju CO2 ima prednost u odnosu na one koji ih imaju”, pojasnio je Ivan Pupovac.