‘Umjetna inteligencija i tehnologija promijenile su način na koji gledamo na novac, a naš je zadatak da sve varijante plaćanja sigurno funkcioniraju u nepredviđenim situacijama‘, rekla je Sandra Švaljek na otvorenju konferencije Money Motion u Zagrebu.
Zamjenica guvernera HNB-a navela je da Hrvatska s drugim članicama eurozone radi na uvođenju digitalnog eura i da se, unatoč tehnološkom napretku, ništa nije promijenilo u ulozi nacionalne banke. No, ima tu izazova za druge dionike u ekosustavu i o tome se vodi računa.
- Jedna od briga vezanih uz digitalni euro je pitanje privatnosti građana kad plaćaju digitalnom valutom. Digitalni euro će osigurati najveću moguću privatnost, za razliku od društvenih mreža, kojima većina nove generacije daje svoje podatke o plaćanju, a centralne banke nemaju ništa od toga da prate ponašanje ljudi - rekla je Švaljek.
Nakon viceguvernerke o tehnološkom napretku u financijskoj industriji stavove su suprotstavili neki od najvećih bankara u Hrvatskoj. Mišljenja su im podijeljena.
Ideja promjene
Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko banke u Hrvatskoj, istaknuo je da je nužno prihvatiti promjene radi korisnika.
- Konkretno, poanta je prihvatiti ideju promjene. I danas čujem rečenice - mi to radimo godinama i zašto mijenjati ako funkcionira. Ali za sve treba promjena i to treba prihvatiti zbog korisnika. Njihovo zadovoljstvo je bitno i oni stvaraju pravila - ustvrdio je Žižek.
Liana Keserić, predsjednica Uprave Raiffeisenbanka Hrvatska, kaže da finteche nužno ne vidi kao prijetnju ako postoji pravi stav.
- Fintech radi dobar posao i diže moć svima nama, ali isto tako i očekivanja korisnika za lakšom komunikacijom, što je dobro i za nas jer ćemo se tako i mi unaprijediti - istaknula je Keserić.
da RBA vidi kao tehnološki naprednu i humanu banku.
Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke, potpuno se slaže s tvrdnjom da su fintechi napravili korak naprijed u korisničkom iskustvu. Međutim, upozorava da to nije nužno dobro za banke.
- Vidio sam različite studije iz Hrvatske i drugih zemalja prema kojima je Revolut bio drugi izbor korisnika. Ako to ne vidimo kao prijetnju, onda spavamo - naglasio je Békeffy.
Zašto dio bankara to tako gleda, dao je naslutiti Andrius Bičeika, partner u Revolutu, koji je također gost konferencije Money Motion. Bičeika je u razgovoru s članom Uprave Infobipa Ivanom Burazinom rekao je da je Hrvatska jedna od top 20 država po korištenju Revoluta u svijetu.
- U Hrvatskoj imamo više od 300.000 korisnika, a zanimljivo je da su u pravilu naši prvi korisnici upravo iz banaka. Zato mi je drago da ovdje na jednom mjestu sjede i bankari i svi ostali iz financijskog ekosustava - rekao je Bičeika.
Balázs Békeffy stoga smatra da je sve to nužno sagledati s obje strane.
Narodne obveznice
- Za sve novine koje bismo htjeli implementirati fintechi nisu samo prijetnja nego i prilika. Trebali bismo priznati da bankari nisu tako ‘seksi‘ poslodavci kao oni - rekao je Balázs Békeffy.
Draženko Kopljar, glavni operativni direktor PBZ-a, odlučno je ustvrdio da su fintechi konkurencija.
- Već deset godina slušam da fintechi dolaze. S druge strane, oni su jako tehnološki orijentirani, što može biti prednost u korisničkom iskustvu, ali su početnici u poslovnom smislu. PBZ daje sve vrste usluga, uključujući i narodne obveznice, a nisam vidio da to ima ijedan fintech - rekao je Kopljar. Dodao je da se konkurencija nikad ne smije podcjenjivati jer prežive isključivo oni koji se najbrže prilagode.
Paola Sanchez, suosnivačica hrvatsko-kolumbijskog startupa Minka, u razgovoru s urednikom Startup Reporta Bernardom Ivezićem naglasila je da je budućnost financija u suradnji kroz komplementarne usluge raznih dionika u financijskom sustavu.
- Banke ne vole slušati o blockchainu, ali to nije niti potrebno. Važno je da se usluge korisnicima mogu pružati kvalitetno i nesmetano te da regulator ima mogućnost kontrole tržišta - zaključila je Sanchez, koja je pokrenula novi startup OrangePill s kojim pitcha na startup natjecanju organiziranom u okviru Money Motiona.