Završen je još jedan izbor najboljeg mladog poljoprivrednika u Hrvatskoj, u kojem je Jutarnji list kao medijski pokrovitelj devetu godinu zaredom predstavio budućnost, ali i sadašnjost hrvatske poljoprivrede. U organizaciji Sunčane Glavak, hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu i ambasadorice ovog projekta za Hrvatsku iz redova Europske pučke stranke, i Jutarnjeg predstavili smo 20 kandidata koji su se, ove godine u konkurenciji njih 38, pokazali najboljima, a onda i odabrali najbolje od njih 20. Pobjednik ovogodišnjeg izbora je Dario Pocedulić, 37-godišnji proizvođač heljde i proizvoda od heljde iz Gornjeg Kućana, na drugome mjestu završio je 28-godišnji Andrija Škrlec, proizvođač graha, slanutka i boba iz Zlatara, dok je treći bio Darijo Sajko, 28-godišnji proizvođač kamilice i boba iz Čađavice.
Ivona Andrašić Presečan
Najviše glasova čitatelja portala Jutarnjeg, pak, dobila je Ivona Andrašić Presečan, 31- godišnja proizvođačica povrća iz Bušetine.
- Od najranijeg djetinjstva odrasla sam uz miris svježe izorane njive i gledala usjeve kako rastu, a uz roditelje, koji su mi usadili ljubav prema radu, ljudima i njivi, nije bilo nikakve dvojbe o tome što će biti moj životni poziv - jednostavno nam je Ivona Andrašić Presečan, mlada majka, supruga i poljoprivrednica iz Bušetine u Virovitičko-podravskoj županiji, objasnila zašto se odlučila za život na zemlji.
Za razliku od roditelja koji su uzgajali duhan, Ivona se odlučila za povrće, a suputnika i suradnika pronašla je u suprugu Matiji, s kojim ima i dvoje djece, Leonu i Tea. Danas pod povrćem imaju 10 hektara u otvorenoj proizvodnji i 1,3 hektara pod plastenicima, a na preostalih 20 hektara uzgajaju žitarice. Osim paprike, koja je najviše zastupljena na njihovoj zemlji, proizvode i rajčicu, krastavce, cvjetaču, kupus, patlidžan, tikvicu, dinju, lubenicu... Godišnje proizvedu ukupno oko 200 tona različitih proizvoda.
- Imamo puno planova. Cilj nam je povećati površine pod plastenicima, a imamo i veliku želju otvoriti pogon za proizvodnju zimnice od našeg povrća pod nazivom - ‘Ivonino blago‘. Možda mi se jednom i taj san ostvari - istaknula je naša sugovornica i dodala kako "mladi ljudi sa sela ne bi trebali odlaziti, već se na svom gruntu uhvatiti posla i osigurati bolju budućnost svojim obiteljima."
Pobjednik je Dario Pocedulić
Dario Pocedulić već 13 godina sa svojom suprugom Tamarom živi prekrasan poslovni i životni san. Ne znamo koliko je to povezano s jastucima od heljde na kojima spavaju, ali sasvim je sigurno da je upravo heljda najzaslužnija za njihovu poslovnu sreću, uspjeh i zadovoljstvo. Kada su 2011. godine odlučili veliki dio svojih oranica u okolici Varaždina zasijati heljdom, umjesto tradicionalnim kulturama kao što su kukuruz, pšenica i uljarice, mnogi su u njihovoj blizini sumnjičavo vrtjeli glavom, no Pocedulići su imali plan i danas s ponosom mogu reći da su bili vizionari. Heljda pokriva 50 hektara njihovih njiva, koje se prostiru na ukupno 115 hektara, ali Dario i Tamara nisu stali samo na proizvodnji sirovine, već su svoj rad sa zemlje oplemenili i unaprijedili u nekoliko smjerova i razina, pri čemu su proizvodi iz njihovih pogona postali iznimno traženi i cijenjeni. Ovaj prometni tehničar i inženjerka odjevne tehnologije zajedno su najveći proizvođači heljde u Hrvatskoj i dobitnici brojnih nagrada i priznanja za svoje proizvode od heljde, pa tako i Superior Test Award, jedinog koji je iz Brisela došao u Hrvatsku, a dobili su ga za svoje heljdine krekere.
- Naši su ljudi uglavnom naviknuli na heljdinu kašu kao prilog na tanjuru. Međutim, radimo i heljdino brašno, griz, pahuljice, kiflice, mlince, tjesteninu, krekere i puf zrnca. Uglavnom, svake godine na tržište izbacimo novi prehrambeni proizvod od heljde - kazao je Dario, dodavši kako su njihovi krekeri bili i najinovativniji proizvod 2020. godine, mlinci su prošlogodišnji šampion, kiflice i tjestenina su bile zlatne, pahuljice su 2020. godine bile brončane...
Drugo mjesto osvojio je Andrija Škrlec
Andrija Škrlec, mladi poljoprivrednik iz Zlatara, prošle godine odlučio je restrukturirati svoj rad na zemlji i s nje izbaciti kukuruz i pšenicu, a uz grah, koji mu se već pokazao kao iznimno isplativa investicija, na svoje njive odlučio je posaditi slanutak i bob.
- Na 17 hektara zemlje orijentirali smo se prije svega na mahunarke i povrće. Bob, slanutak i grašak su nam najveći aduti, od povrća imamo crveni i ljubičasti luk, češnjak, malo mrkve i cikle – kazao je Andrija, kojega su u odluci podržali i partnerica, uskoro i supruga, Ines Šuka, kao i roditelji Katica i Dragutin.
- Kukuruz i pšenica se jednostavno ne isplate. Izračunao sam da ću sa slanutkom i bobom zaraditi trostruko više - veli Andrija. Dosad su se prijavili na jedan natječaj na kojem su dobili 50.000 eura, dodali tom iznosu vlastiti novac i kupili kombajn za grah, rezač, sakupljač, prikolicu i međuredni kultivator. Lani je ubrao 10.000 tona graha i sve rasprodao, a čim ga posadi, kupci rezerviraju količine. Sve prodaje na kućnom pragu. Dostavu dogovaraju preko društvenih mreža, dogovore punktove. Ines je Andriji uvijek pri ruci.
- Odrasla sam na poljoprivrednom gospodarstvu pa je i meni to način života. Ništa mi nije strano, a najvažnije mi je podržati Andriju - poručila je Ines.
Treći je Darijo Sajko
Prvi džeparac zaradio je još kao tinejdžer, tako što je pomagao djedu u berbi kukuruza i drugim zemljanim poslovima, pa Darijo Sajko, 28-godišnjak iz Čađavice, nikada nije dvojio što u životu želi raditi. Već s 20 godina otvorio je svoj OPG, počevši s 11 jutara zemlje i dva traktora, a danas on i supruga Martina na svoja dva OPG-a obrađuju 350 hektara zemlje, dok su im gospodarska dvorišta puna različite poljoprivredne mehanizacije i strojeva. Na njihovim poljima najviše je zastupljena kamilica, zatim bob te naposljetku soja i kukuruz, zbog plodoreda. Imaju i 20 hektara lješnjaka, koji bi ove godine trebao dati prvi rod. Dodatno, početkom svibnja s radom bi trebao početi i njegov novi objekt za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora s termogeneracijskim sustavom, čime će imati zatvoreni krug, u kojem će od sirovine sa svojih polja dobivati proizvode za prodaju, ali i toplinsku energiju.
- Nema tu neke velike tajne. Važno je pratiti trendove, a kod nas, nažalost većina ljudi, pogotovo starijih, nije spremna za promjene - ispričao nam je Sajko i dodao: - Za svakoga tko hoće raditi i ima volje, Hrvatska je obećana zemlja. Jedino što je opsežna birokracija - uvjeren je taj mladi čovjek i otac troje djece, vrtićaraca Jana i Mije te najmlađeg Liama. Značajno su mu pomogli fondovi Europske unije za mlade poljoprivrednike. Nikada se nije bojao ući ni u kreditno zaduženje, jer je, kaže, uvijek imao viziju u kojem smjeru treba ići. Danas su svi planovi vezani uz kamilicu i drugo ljekovito bilje, a baza te priče je termogeneracijsko postrojenje, vrijedno 1,4 milijuna eura, za koje je 70 posto novca povukao uz fondova EU i čija je izgradnja u tijeku.
