Cijena jedne dionice, američke tvrtke GameStop koja se bavi trgovinom videoigara, porasla je u tjedan više od 300 posto, a u dva tjedna otišla je sa 20 na gotovo 350 dolara. Posljedica je to borbe između malih investitora koji igraju na rast cijene i fondova koji igraju na njezin pad. Ta žustra i napeta igra zorno pokazuje trenutačnu euforiju na Wall Streetu za koju mnogi vjeruju da se zna kako će završiti, pucanjem balona. Pitanje je samo kada. Cijene dionica već mjesecima rastu na temelju fiskalnih i monetarnih poticaja, premda koronakriza ni izbliza nije završena.
Novu dinamiku unijeli su mlađi ulagači koji se oslanjaju na razne aplikacije i platforme društvenih mreža, poput Reddita. Analitičari Absolute Strategy Research nedavno su upozorili na velike sličnosti današnjih ključnih pokazatelja na tržištu (niske kamatne stope, precijenjenost i brzi rast dionica, povećan udjel malih ulagača) s onima u proteklim desetljećima, kad je dolazilo do pucanja balona. Ipak, mnogim je ulagačima teško zamislivo što bi uopće mogao biti okidač za rušenje tržišta, računajući da ne prijeti inflacija i da će ga središnje banke nastaviti opskrbljivati velikom likvidnošću.
U globalni trend dobro se uklapa i tržište Srednje i istočne Europe, ali nešto slabije ono u Hrvatskoj. U posljednjem kvartalu prošle godine najbolji rezultat bilježe austrijski ATX i mađarski BUX, s rastom od oko 30 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, zbog visoke zastupljenosti dionica bankarskog i naftnog sektora koji su bili najviše pogođeni u krizi.
Hrvatski Crobex rastao je 8,1 posto, a to što je domaći burzovni indeks lani imao slabije rezultate nego u mnogim drugim zemljama u regiji, analitičari RBA pripisuju velikoj ovisnosti ekonomije o turizmu. Ipak, unatoč brojnim neizvjesnostima, optimistično gledaju na domaće dioničko tržište u ovoj godini. Uz očekivani rast BDP-a od oko pet posto, razlog tome je i povlačenje novca iz EU, a ohrabrenje stranim ulagačima daje i ulazak Hrvatske u ERM II. S obzirom da će obnova trajati godinama, očekuju da će se dio domaćih građevinskih kompanija okrenuti financiranju putem domaćeg kapitala.
Oporavak osobne potrošnje trebao bi se pozitivno odraziti na poslovanje prehrambenih kompanija, a stabilni rezultati izgledni su i u slučaju telekomunikacijskih kompanija. Još više stope rasta mogle bi ostvariti izvozne kompanije, proizvođači kapitalnih i trajnih proizvoda široke potrošnje.