GOLEMA KRIZA

‘Najteži poremećaj ikad‘: Sedam država na najvećem udaru, sprema se izvanredna intervencija

Aktualna kriza nadmašila je dosad najveći šok za globalno tržište nafte, Suesku krizu 1956. i 1957. godine

Napad na najveću rafineriju nafte u Saudijskoj Arabiji

 AFP
Aktualna kriza nadmašila je dosad najveći šok za globalno tržište nafte, Suesku krizu 1956. i 1957. godine

Potaknuta eskalacijom sukoba na Bliskom istoku i strahovima od ozbiljnih poremećaja u globalnoj opskrbi energijom, cijena nafte prvi put u četiri godine premašila je 100 dolara po barelu.

Napadi Sjedinjenih Država i Izraela na Iran izazvali su “najveći poremećaj u opskrbi naftom u povijesti”, koji pogađa čak petinu svjetske ponude, procjenjuje američka energetska konzultantska kuća Rapidan Energy Group. Prema njihovoj analizi, aktualna kriza nadmašila je dosad najveći šok za globalno tržište nafte, Suesku krizu 1956. i 1957. godine, kada je bilo poremećeno oko 10 posto svjetske opskrbe naftom. Kina, Indija, Južna Koreja, Japan, Njemačka, Italija i Španjolska među najvećim su uvoznicima sirove nafte, zbog čega su posebno izložene šokovima u cijenama.

Plenković otkrio: Ovo su nove cijene goriva

Države skupine G7 zato razmatraju izvanrednu intervenciju na tržištu. Na video sastanku sazvanom za ponedjeljak, u koordinaciji s Međunarodnom agencijom za energiju (IEA), ministri financija G7, zajedno s izvršnim direktorom IEA-e Fatihom Birolom, razgovarali su o mogućem zajedničkom oslobađanju nafte iz strateških rezervi. Posljednje informacije sa sastanka govore ‘kako rezerve ipak neće još biti stavljene na raspolaganje, no kako će ministri pozorno pratiti kako će se situacija dalje razvijati‘.

image

Cijena nafte prvi put u četiri godine premašila je 100 dolara po barelu

Juni Kriswanto/Afp

Prema izvorima Financial Timesa, najmanje tri zemlje G7, uključujući Sjedinjene Države, već su izrazile potporu ideji koordiniranog puštanja nafte iz strateških rezervi kako bi se smirio nagli rast cijena na globalnim tržištima.

Odluka o razmatranju korištenja strateških naftnih rezervi odudara od ranije retorike Trumpove administracije, koja je prošlog tjedna tvrdila da oslobađanje rezervi neće biti potrebno za stabilizaciju tržišta. No, energetski analitičari kažu da rekordni rast cijena nafte tijekom proteklog tjedna neće ostaviti kreatorima politika mnogo izbora.

U prilog toj teoriji ide i intervju koji je za Financial Times dao katarski ministar energetike Saad al-Kaabi, koji je upozorio da bi rat mogao ‘srušiti svjetska gospodarstva‘ i predvidio da bi izvoznici energije iz Perzijskog zaljeva mogli zaustaviti proizvodnju u roku od nekoliko dana.

Tržišta su odmah nakon objave pozitivno reagirala. Nakon što je Brent, međunarodni referentni standard za naftu, skočio za 24 posto tijekom trgovanja u Aziji u ponedjeljak na 116,71 dolara po barelu, nakon vijesti o sastanku G7 cijena se spustila na 110,85, pa na 102,27 dolara.

Cijena američke sirove nafte ponovno se spustila ispod razine od 100 dolara po barelu te se u trenutku pisanja ovog teksta s njom trguje po 99,30 dolara za barel.

Strateške rezerve

Trideset i dvije članice IEA-e drže strateške rezerve kao dio zajedničkog sustava za izvanredne situacije osmišljenog za naftne krize. Izvor je za Financial Times kazao kako neki američki dužnosnici smatraju da bi zajedničko oslobađanje u rasponu od 300 do 400 milijuna barela, odnosno 25 do 30 posto od ukupnih 1,2 milijarde barela u rezervama, bilo optimalno rješenje.

On je novi najveći neprijatelj Donalda Trumpa

Financial Times piše i kako su temelji za ovaj plan postavljeni prošloga tjedna. IEA je tada održala hitni sastanak kako bi razmotrila mogućnosti za rješavanje nastajuće krize opskrbe naftom, a u povjerljivom dokumentu navodi se da članice IEA-e drže više od 1,24 milijarde barela javnih zaliha, uz, ako bude potrebno, dodatnih oko 600 milijuna barela industrijskih zaliha. IEA procjenjuje da strateške zalihe mogu pokriti gotovo mjesec dana ukupne potrošnje nafte u zemljama članicama, odnosno više od 140 dana njihova neto uvoza. Zalihe SAD-a i Japana čine oko 700 milijuna barela od ukupnih 1,24 milijarde barela.

image

Gužve na benzinskim pumpama u Pakistanu

Arif Ali/Afp

Kina, koja nije punopravna članica IEA-e, također ima velike naftne rezerve koje je izgradila tijekom posljednjih 12 mjeseci. Analitičari procjenjuju da Peking raspolaže s između 1,1 i 1,4 milijarde barela nafte, što bi potencijalno moglo pokriti oko 140 dana kineske domaće potražnje za uvozom nafte.

Hitne naftne zalihe uspostavljene su prilikom osnivanja IEA-e 1974. godine nakon arapskog naftnog embarga, koji je uzrokovao nagli rast cijena sirove nafte i velike nestašice goriva u zapadnom svijetu. Te su rezerve osmišljene kako bi velikim potrošačima nafte omogućile odgovor na značajne energetske šokove. Od osnutka organizacije države članice IEA-e zajednički su oslobodile rezerve pet puta. Posljednja dva puta dogodila su se 2022. godine kako bi se ublažio rast cijena nafte nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Španjolci i Mađari pripremaju paket mjera. Merz: Zabrinut sam

U Bruxellesu upozoravaju da se posljedice rata na Bliskom istoku već prelijevaju na europsko gospodarstvo. Europska komisija ipak poručuje da zasad nema neposrednog problema s opskrbom naftom. Europa većinu energenata dobavlja iz drugih izvora, prije svega iz Norveške i SAD-a, pa je veći rizik od rasta cijena nego od fizičkog manjka goriva.

U nizu država EU već se raspravlja o ublažavanju udara na građane. Njemačka razmatra porezne olakšice ili subvencije. Kancelar Friedrich Merz izjavio je da je "zabrinut" zbog rasta cijena energije.

Mađarska vlada ograničit će cijene goriva kako bi zaštitila privatne potrošače i poduzeća dok cijene sirove nafte naglo rastu, a istodobno će pustiti dio državnih rezervi kako bi osigurala opskrbu, rekao je premijer Viktor Orbán u ponedjeljak. Orbán je rekao da će cijena benzina biti ograničena na 595 forinti (1,75 dolara) po litri, dok će cijena dizela biti ograničena na 615 forinti (1,81 dolar) po litri. Ograničenje cijena stupit će na snagu u utorak i odnosit će se na vozila registrirana u Mađarskoj.

Španjolska vlada u ponedjeljak je najavila da priprema paket mjera koji uključuje moguće smanjenje poreza na gorivo i financijsku pomoć kućanstvima ako cijene nastave rasti. Španjolske vlasti pritom razmatraju model sličan onome iz energetske krize 2022. kada je država subvencionirala dio cijene goriva po litri.

U Italiji je vlada počela razmatrati mogućnost privremenog smanjenja trošarina na gorivo. Talijanski dužnosnici istaknuli su da bi se dio dodatnih prihoda od PDV-a, koji automatski rastu kada raste cijena goriva, mogao koristiti za ublažavanje troškova za kućanstva i poduzeća.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. lipanj 2026 20:07