Ovogodišnji izbor najboljih gradova Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Apsolon okončan je jučer proglašenjem Rijeke, Pazina i Koprivnice najboljim Smart city gradovima i dodjelom nagrade Križevcima za najbolji Eco city grad. Dok je Rijeka povratila naslov najboljeg Smart city grada iz 2018., Križevci su, uz Jastrebarsko (2018.) i Koprivnicu, treći po redu pobjednik nagrade Eco city.
- Digitalizacija i ekološki odgovoran održivi razvoj nezaobilazni su trendovi u budućem razvoju gradova, a nagrade Smart city i Eco city naš su doprinos razvoju tih trendova - rekao je glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić otvarajući skup "Održivi razvoj" u sklopu kojeg su proglašeni pobjednici izbora Smart city i Eco city najboljih gradova. Uz Ogurlića, sudionicima skupa, koji je u zagrebačkom hotelu Esplanade organiziran u skladu s epidemiološkim mjerama uz vrlo ograničen broj nazočnih, uvodno se obratio i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić upozorivši, među ostalim, da pametni gradovi nisu više daleka budućnost.
Sve veći izazovi
- Pametni gradovi su sadašnjost, a u njoj izazovi primjene pametnih rješenja sve veći, od urbanizacije, sigurnosti i komunalnog gospodarenja, preko prometa i mobilnosti do energetike, obrazovanja i javnih usluga - rekao je ministar Ćorić. Kao atribute pametnog grada ministar gospodarstva i održivog razvoja nanizao je, među ostalim, uvođenje ICT tehnologija, internetsko povezivanje ustanova i objekata, uporabu pametnih mreža i povećanje energetske učinkovitosti.
- Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja podržava razvoj pametnih gradova, među ostalim, i dodjelom bespovratnih sredstava ne samo za digitalizaciju nego i za razvoj poduzetničke infrastrukture, istraživanje i inovacije - istaknuo je Ćorić, navodeći primjer projekta centra kompetencija za pametne gradove. Riječ je, dodao je, o istraživačko-razvojnoj platformi čija se uspostava odvija u suradnji sa 17 poduzetnika i tri organizacije. Ukupna vrijednost spomenutog centra kompetencija je 149 milijuna kuna, od čega je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja osiguralo 95 milijuna kuna.
- Projektom će se razviti čak 36 novih, inovativnih proizvoda od kojih će većina biti globalno inovativna - najavio je Ćorić te ukazao na važnost koja se razvoju pametnih gradova pridala u nedavno usvojenoj Vladinoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji.
U panelu "Održivi razvoj", koji je uslijedio nakon dodjele nagrada, sudjelovali su, uz moderatora glavnog urednika gospodarstva Hanza Medije Marka Biočinu, vlasnik i direktor tvrtke Tehnix Đuro Horvat, član Uprave Končar - Inženjering za energetiku i transport Goran Leci, Vojko Obersnel i Mario Rajn, gradonačelnici Rijeke i Križevaca, ovogodišnjih dobitnika nagrada Smart city i Eco city, te savjetnica za pametna rješenja u agenciji Apsolon Mirjana Samardžić Novoselec.
Odgovarajući na pitanje moderatora Marka Biočine što za Križevce i Križevčane znači pojam pametnoga grada, gradonačelnik Križevaca Mario Rajn pošao je od cilja gradske uprave kojoj je na čelu da svakoj sljedećoj generaciji Križevčana ostavi bolji grad nego što ga je uprava naslijedila od prethodnika.
Preferencije birača
- S druge strane, građani već danas moraju osjetiti benefit svih ulaganja i napora koje činimo u smart i eco city rješenjima. Mislim da tu svakodnevno postižemo rezultate koje građani osjete kako u cijeni usluga koje plaćaju, tako i u čistom okolišu i proizvodnji energije iz čistih izvora - rekao je Rajn, koji se u panel uključio videolinkom.
Komentirajući napore gradova u primjeni Smart city i Eco city rješenja, Mirjana Samardžić Novoselec izrazila je uvjerenje kako su gradovi motivirani činjenicom da na lokalnoj razini izborne preferencije građana ovise o konkretnim za život važnim rješenjima, a ne o ideologiji, što je, ocjenjuje, slučaj na državnoj razini.
- Gradovima veliki izazov pri pokretanju svih smart city projekata predstavlja bolje i uspješnije financiranje. Kod financiranja uz pomoć Europske unije veliki je vremenski period od trenutka kada se neki projekti osmisle do trenutka kada se provedu uz pomoć EU - istaknula je savjetnica za pametna rješenja agencije Apsolon.
Vlasnik i direktor kompanije Tehnix Đuro Horvat, osvrnuvši se na dosadašnju suradnju Tehnixa s lokalnom samoupravom u razvijanju ekoloških i održivih projekata, izrazio je uvjerenje kako se otpad u nas može učiniti još izdašnijim gospodarskim resursom.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel upozorio je kako gradovi ne mogu bez potpore države napraviti potreban napredak u digitalizaciji i drugim područjima Smart city politika.
Potrebne su smjernice
- Mi smo u Rijeci još 2005. uveli napredni elektronički potpis, prvi u državi, i sve donedavno koristimo ga jedino unutar gradske uprave. To vam je primjer da bez šire digitalizacije nema rješenja - naveo je Obersnel.
Goran Leci upozorio je na važnost informiranja građana o važnosti energetski učinkovitih rješenja u funkcioniranju gradskih usluga i lokalnom gospodarstvu u cjelini.
- Ako uzmemo kvalitetu zraka, postoji sustav mjerenja elektromagnetskih zračenja u atmosferi. Mislim da građani, primjerice, nisu svjesni važnosti takvog mjerenja i odluke gradske uprave da ga naruči i primjeni - upozorio je Leci.
Komentirajući važnost pritoka novca iz fondova Europske unije u investicije lokalne samouprave na područjima Smart city i Eco city rješenja, gradonačelnik Križevaca Mario Rajn upozorio je kako nastupajući sedmogodišnji plan financiranja EU predviđa izdašne investicije u "zeleni plan" Unije, pozvavši središnju vlast da dade jasne smjernice što se i kako misli poduzimati na povlačenju novca za "zelene investicije".
Nadovezujući se na pitanje financiranja, Vojko Obersnel složio se s ocjenama da digitalizacija i ekološki održiv razvoj nisu jeftini.
Otvorivši zatim pitanje funkcioniranja kružne ekonomije u zbrinjavanju otvorenog otpada, riječki gradonačelnik upozorio je kako u ovome trenutku Rijeka nema kome prodati odvojenu plastiku ili papir prikupljen od građana.
- Ako ne funkcionira kružna ekonomija, sve ovo što činimo u gradovima nema smisla. Ne možemo dovijeka odlagati plastiku, papir ili staklo na određena mjesta, to netko mora otkupiti, a ne da mi plaćamo nekome da primi odvojeni otpad - apelirao je Obersnel.
Đuro Horvat komentirao je kako u nas postoje institucije koje nisu ništa napravile za funkcioniranje kružne ekonomije.
Kao u Luksemburgu
- Kad dođem u Rijeku ili Koprivnicu, osjećam se kao da sam došao u Luksemburg. To su primjeri da se može i da se često traže izlike da se ništa ne čini - poručio je Horvat.
Goran Leci pozvao je gradove koji ove godine nisu ušli u završnicu izbora da se angažiraju na tome planu jer, upozorio je, postoje i domaće tvrtke i znanost koja im u tome može pomoći.
Osim pobjednika Rijeke, Pazina i Koprivnice, u završnicu izbora nagrade Smart city ušli su, u kategoriji velikih gradova, i Zagreb, Pula, Dubrovnik i Karlovac, među srednjim gradovima Ivanić-Grad, Labin, Poreč i Zaprešić, a među malim gradovima Krk, Pregrada, Donji Miholjac i Supetar.
Ove godine prvi su put dodijeljene tri Smart city nagrade, nakon što je u prethodna dva izdanja pobjednik bio samo jedan grad.
