S ulogom od 2000 kuna, mikro, mali i srednji poduzetnici te fizičke osobe uskoro će moći postati članovi zadruge koju pokreće Udruga Glas poduzetnika, a očekuju da bi u roku godinu dana mogli imati čak tisuću zadrugara koji će, kako nam kaže predsjednik UGP-a Hrvoje Bujas, sudjelovati u zajedničkim, povoljnijim nabavama usluga i proizvoda.
Smatra kako takvo ekonomsko udruživanje poduzetnika, koje u Hrvatskoj iz njemu neobjašnjivih razloga nije popularno, a na zapadu je uobičajeno, ima značajan potencijal jer članovi tako mogu plaćati povoljnije robe i usluge, ali i nuditi vlastite. Model za koji su se odlučili, kaže nam, preuzeli su od jedne nizozemske zadruge, a „bavit ćemo se svime osim bankarstvom”.
„Kod nas zadruge neki i dalje doživljavaju kao kolhoze ili sovhoze iz vremena socijalizma, a to nema veze”, poručuje Bujas koji to vidi kao način da se između poduzetnika stvore „čvršće spone”.
Na pitanje kako će njihova Zadruga Glas poduzetnika konkretno funkcionirati, Bujas objašnjava da će sklapati veće i manje 'dealove' za koje su zainteresirani članovi, što može ići od povoljnijih cijena usluga, primjerice struje i plina ili telekomunikacijskih usluga, do povoljnijih cijena za tonere za printere ili sirovine, kao i za zajedničke nastupe zadrugara s proizvodima ili uslugama na vanjskim tržištima, pa i za projekte kojima će se prijaviti za EU fondove. Načelno su već razgovarali o mogućnostima za 'deal' s Telemachom, a najavljuje da će i s A1 te HT-om, ali ne zna kakve su im trenutno šanse, tek istražuju teren. Boris Podobnik, profesor na ZŠEM-i i jedan od osnivača te budući predsjednik zadruge, u objavi na Facebooku najavio je da će poduzetnicima kresati ulazne troškove i do 20 posto, „možda i više, ovisno koliko nas bude sudjelovalo u zajedničkim nabavama”.
U pitanju je ideja na kojoj rade zadnja tri mjeseca, a Bujas najavljuje da bi prve benefite za zadrugare mogli realizirati u roku dva ili tri mjeseca od osnivanja. Trenutno imaju 70-ak zainteresiranih, mahom iz redova ugostitelja, trgovine, računovodstvenih servisa te drugih uslužnih djelatnosti.
„Baza zadrugara su nam za početak članovi UGP-a”, dodaje, a zadrugu i opisuje kao „ekonomsku osnovicu” Udruge koja inače ne naplaćuje članarinu nego se financira iz dobrovoljnih priloga. Zamislili su da dio profita, preciznije 25 posto, koji će zadruga ostvarivati ide za financiranje Udruge Glas poduzetnika, 25 posto bi bilo namijenjeno fondu za razvoj zadruge (zakon predviđa da to mora biti najmanje 20 posto, a pet posto moraju biti obvezne pričuve) te 50 posto za projekte za koje članovi skupštine (svaki član zadruge ima jedan glas) odluče da žele poduzimati.
Sjedište zadruge će biti u Petrinji, u kontejnerskom naselju Centar novog života koje bi trebalo biti i službeno otvoreno krajem mjeseca, ali namijenjena je poduzetnicima iz cijele zemlje, a papire za osnivanje zadruge predaju nadležnima u Sisačko-moslavačkoj županiji u utorak. Zadruge su, napisali su u pozivu za osnivačku skupštinu zadruge UGP-ovci, jedan od temelja uspješnih ekonomija zapadne Europe, pa navode da najveća švicarska zadruga Coop ima 2,5 milijuna članova i zapošljava 90.000 ljudi te ima 2500 zadružnih dućana i godišnje prihode od 31 milijardu CHF.
Hrvatski Zakon o zadrugama propisuje da je za osnivanje zadruge potrebno najmanje sedam članova, a ovako je opisuje: ona je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo koji upravljaju njeni članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njenih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog koje je zadruga osnovana. Potom se nabraja da su vrednote na kojima se zadruga temelji samopomoć, odgovornost, demokratičnost, ravnopravnost, pravičnost i solidarnost.
Pregršt je to lijepih riječi, preostaje samo vidjeti hoće li najnoviji pokušaj zadrugarstva u Hrvatskoj i ekonomski uspjeti. „Dug put je pred nama”, priznaje Bujas.