U nastavku donosimo:
- napsterovu iskru koja je pretvorila glazbu iz proizvoda u podatak i otvorila put prema modelu streaminga
- ključne poteze osnivača Daniela Eka i Martina Lorentzona koji su Spotify izveli iz kaosa piratstva u legalni ekosustav
- kako je podrška Seana Parkera i veza s Facebookom promijenila tempo širenja platforme
- što stoji iza zaokreta prema podcastima i što to znači za tantijeme, kontrolu sadržaja i moć diskografa
- kritike Liz Pelly i iskustva glazbenika o položaju na playlistama, isplatama i posljedicama Discovery Modea
Glazba je nekoć imala jasnu cijenu. Albumi su se kupovali nakon dugih rasprava s prijateljima, u trgovinama ploča i CD-ova, a izbor je uvijek bio ograničen. Kao i budžet koji biste imali na raspolaganju. Danas, na glazbenom streaming servisu Spotify, više od 280 milijuna pretplatnika (i 700 milijuna korisnika) za samo nekoliko eura mjesečno ima na raspolaganju svu glazbu svijeta. Babilonska audioknjižnica dostupna jednim dodirom prsta zvuči utopijski, ali da bismo razumjeli put do tog modela, kao i njegovu mračnu stranu, trebamo se vratiti na sam kraj 20. stoljeća.
Cijena CD-a kretala se tada oko 120 tadašnjih kuna (oko 25 eura, s uračunatom inflacijom), a čak su i piratski, odnosno presnimljeni albumi na crnom tržištu stajali oko 30 kuna. A onda, gotovo preko noći, nepregledan...
