Ovih dana u Bruxellesu se održava međunarodna konferencija Ensuring Digital Sovereignty of European Governments, koja će okupiti predstavnike javnog sektora zemalja članica i institucija Europske unije u raspravi o glavnim pitanjima digitalnog suvereniteta. Konferenciju, koja je zatvorenog tipa, organizira EURITAS, organizacija europskih pružatelja IT usluga u javnom sektoru koja okuplja 11 IT tvrtki u većinskom javnom vlasništvu iz osam europskih zemalja - Austrije, Danske, Finske, Italije, Nizozemske, Njemačke, Švicarske i Hrvatske. Pokušat će se dobiti odgovor na glavna pitanja koje pridonose digitalnom suverenitetu javnih uprava u Europi - razvoju cloud strategije, primjeni otvorenog koda i različitim aspektima kibernetičke sigurnosti, a otvorit će je povjerenik EK Johannes Hahn.
Lajtmotiv
Digitalni suverenitet i neovisnost tema je o kojoj se proteklih godina intenzivno razgovara u Europskoj uniji, a ponovo je aktualizirana pismom koje su premijeri četiriju zemalja - Njemačke, Danske, Finske i Estonije - zabrinuti nedostatnim tehnološkim kapacitetima EU, ovog proljeća uputili predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen. Naglašavajući da je sada vrijeme za digitalnu neovisnost Europe, pozvali su Europsku komisiju da nizom inicijativa poveća tehnološke kapacitete i donese novu digitalnu politiku koja će biti otvorena za suradnju sa svima, ali čiji će lajtmotiv biti digitalna neovisnost i samoodređenje. Digitalni suverenitet za EU postaje pitanje od sve većeg značenja, uzimajući u obzir činjenicu da je čak 92 posto podataka iz zapadnog svijeta pohranjeno na serverima u vlasništvu tvrtki izvan Europske unije, koje ne podliježu europskim zakonima o zaštititi osobnih podatka, a istodobno među top 20 najvećih tehnoloških kompanija nema nijedne iz EU. Takvo stanje stvari i ovisnost o monopolističkim dobavljačima koji ne podliježu europskim pravilima igre očita je strateška slabost EU, stoji u upozorenju premijera Njemačke, Danske, Estonije i Finske Europskoj komisiji. Kontrola nad podacima, ali i hardverom i softverom, istaknuli su, nije samo važno gospodarsko, nego i prvorazredno društveno i sigurnosno pitanje. Stoga su lideri četiriju zemalja, predvođeni njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, pozvali Europsku komisiju da donese akcijski plan temeljen na novoj digitalnoj politici koja će biti otvorena za suradnju sa svima, ali čiji će lajtmotiv biti digitalna neovisnost i samoodređenje.
Od 2018. godine Hrvatsku u EURITAS-u predstavlja APIS IT. Predsjednik Uprave te tvrtke, ujedno i potpredsjednik EURITAS-a Saša Bilić, sudjelovat će i u završnoj raspravi uz predsjednika organizacije Markusa Kaisera, glavnog službenika za informiranje (Chief Information Officer) njemačke savezne vlade Markusa Richtera te Luisa Barreiru de Sousu, veleposlanika za digitalna pitanja i kibernetičku sigurnost u vladi Portugala, zemlje koja 2022. preuzima predsjedanje Vijećem Europske unije.
Jamče neprekidan rad
Bilić ističe da APIS IT kroz sve komponente svojeg poslovanja pridonosi izgradnji digitalnog suvereniteta Hrvatske, u skladu s ciljevima Vlade RH i Središnjeg ureda nadležnog za razvoj digitalnog društva.
- Uz razvoj softverskih rješenja i definiranje nacionalne cloud strategije, posebno smo ponosni što smo za potrebe naših korisnika osigurali tehnološki najnaprednije kapacitete za pohranu podataka u dva nacionalna podatkovna centra koja jamče najvišu razinu sigurnosti i dostupnosti podataka - rekao je Bilić.
APIS IT je ove godine napravio velik iskorak kada je kroz najveću stratešku investiciju u svojem poslovanju za potrebe svojih korisnika osigurao dva podatkovna centra koji udovoljavaju najstrožim svjetskim standardima sigurnosti i dostupnosti. Smješteni na dvije lokacije, u Zagrebu i Jastrebarskom, u različitim potresnim zonama, podatkovni centri APIS-a potpuno su geografski neovisni, povezani direktnom optičkom vezom preko dvije neovisne trase, čime se jamči da će IT infrastruktura i poslovne informacije biti uvijek sigurni i dostupni tijekom cijele godine. Zajamčena dostupnost podatkovnih centara je 99,98 posto godišnje, a zahvaljujući redundantnim izvorima napajanja, rashladnim sustavima i telekomunikacijskim mrežama svojim korisnicima mogu u svim okolnostima jamčiti neprekidan rad i kontinuitet poslovanja. Podatkovni centri raspolažu s više od 1800 četvornih metara namijenjenih smještaju IT opreme, s mogućnošću daljnjeg proširenja, čime su osigurani kapaciteti koji mogu uspješno pratiti rastuće potrebe javne uprave, ali i privatnog sektora u sljedećem srednjoročnom razdoblju.
- Uz izgradnju tehnoloških kapaciteta, jednako je važno što ulaganjem u digitalnu neovisnost Hrvatska osigurava i radna mjesta visoke vrijednosti i stvara pretpostavke za daljnji razvoj - napominje Bilić.
APIS IT okrenut je potrebama javne uprave, pa su njegovi najveći korisnici Ministarstvo financija, Ministarstvo pravosuđa i uprave, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, za koje je APIS IT i održava kompleksne informacijske sustave, a u suradnji sa Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva surađuje na dva značajna projekta EU - uspostavi Centra dijeljenih usluga (CDU) kao državnog clouda te e-Poslovanju.