HNB

Nastavlja se višegodišnji trend pada NRS-a

Kunski i eurski indeksi za prvo tromjesečje ove godine smanjeni su za jedan do dva bazna boda odnosno 0,01 ili 0,02 postotna boda
Guverner HNB-a Boris Vujčić
 Ranko Suvar/Cropix

Nastavlja se,višegodišnji trend pada nacionalne referentne stope (NRS), pri čemu su kunski i eurski indeksi za prvo tromjesečje ove godine smanjeni za jedan do dva bazna boda odnosno 0,01 ili 0,02 postotna boda, objavila je u petak Hrvatska narodna banka (HNB).

"Objavljene su vrijednosti NRS-a za prvo tromjesečje 2021. godine, a usporedba tih podataka s podacima za prethodna tromjesečja pokazuje da se nastavlja višegodišnji trend pada NRS-a. Indeksi NRS-a koje HNB izračunava u prvom tromjesečju 2021. godine uglavnom su zabilježili pad sličan onome iz prethodnog tromjesečja", navodi se u priopćenju središnje banke.

Od 24 indeksa NRS-a koje HNB objavljuje, u prvom tromjesečju 2021. godine povećao se samo tromjesečni dolarski indeks, i to za jedan bazni bod (0,01 postotni bod). Po najnovijim podatcima iz HNB-a, tromjesečni dolarski indeks (3M NES3 USD) sada izosi 0,16 posto.

Kunski indeksi smanjili su se u malo većem broju od eurskih, a sva smanjenja kunskih i eurskih indeksa iznosila su jedan ili dva bazna boda (0,01 ili 0,02 postotna boda), ističu iz HNB-a.

Po podatcima koje iznose, dva najzastupljenija indeksa u ugovorima o potrošačkim kreditima - 6M NRS1 EUR (šestomjesečni NRS za euro) i 6M NRS1 HRK (šestomjesečni NRS za kune), smanjili su se u prvom tromjesečju ove godine za jedna odnosno dva bazna boda. Tako sada šestomjesečni NRS za euro (6M NRS1 EUR) iznosi 0,11 posto, a šestomjesečni NRS za kune (6M NRS1 HRK) iznosi 0,13 posto, navodi se u priopćenju HNB-a.

Inače, središnja je banka početkom 2020. godine od Hrvatske udruge banaka (HUB) preuzela izračun i redovitu objavu nacionalne referentne stope (NRS), koja ponajprije služi kao indeks za određivanje promjenjivog dijela promjenjive kamatne stope u ugovorima o potrošačkim kreditima.

NRS je stopa prosječnih troškova izvora sredstava hrvatskoga bankovnog sektora (banaka i štednih banaka), s obzirom na određeno proteklo razdoblje (tri, šest ili 12 mjeseci), vrstu izvora (depoziti fizičkih osoba, depoziti pravnih osoba iz nefinancijskog sektora, svi ostali izvori sredstava banaka), relevantnu valutu (kuna, euro, američki dolar i švicarski franak) i obuhvat sredstava (1-fizičkih osoba, 2-fizičkih osoba i pravnih osoba iz nefinancijskog sektora i 3-za sva sredstva primljena od svih fizičkih i pravnih osoba).

NRS i dodatni podaci koji služe za njegov izračun objavljuju se na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke četiri puta godišnje, podsjećaju iz središnje banke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. svibanj 2024 04:20