EU bi umjesto embarga trebao bi uvesti carine na ruske energente jer bi smanjile plaćanja Rusiji uz minimalne posljedice po opskrbu energijom, smatra većina sveučiliših profesora ekonomije u Njemačkoj, prema istraživanju objavljenom u utorak.
Za carine izjasnilo se u anketi ekonomskog instituta ifo i lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) 70 posto od 158 sudionika istraživanja.
Carine su bolje od embarga i učinkovitije od kvantitativnih ograničenja jer bi Rusiju prisilile da snizi izvozne cijene, objašnjavaju.
Očekuju i da će više cijene energije u Europi istodobno "optimizirati distribuciju deficitarnih resursa putem tržišta".
Neki su skeptični: Carine bi značile još veći rast cijena
Nešto manje od četvrtine anketiranih profesora izrazilo je pak skepsu prema ideji o carinama baš zato što bi značile još veći rast potrošačkih cijena. Rusija ima veliku pregovaračku moć u sektoru plina, pa bi trošak carina uglavnom snosila EU, rekli su.
Neki su pak ispitanici otklonili zamisao o carinama budući da nije dovoljno radikalna, pozivajući na potpunu obustavu plaćanja Rusiji.
Nešto više od polovine anketiranih smatra da bi njemačka vlada trebala ograničiti trgovinske odnose s autokratskim zemljama zbog velikih geopolitičkih rizika.
Dokazano je da takve zemlje često nisu pouzdani trgovinski partneri, a Njemačka je odgovorna za ljudska prava i u drugim zemljama, ističu.
Unatoč tome, velika većina ekonomista kritizira zakon o lancu opskrbe, koji stupa na snagu 2023. i obvezat će njemačke tvrtke na kontrolu opskrbnih lanaca kako bi se suzbilo kršenje ljudskih prava i zakona o zaštiti okoliša.
Zakon će njemačkim tvrtkama otežati poslovanje u inozemstvu, upozoravaju, predstavljat će veliko birokratsko opterećenje i nametnuti tešku zadaću prikupljanja informacija, a tu je i rizik sužavanja kruga dobavljača primarnih proizvoda.
Otporni lanci opskrbe zahtijevaju pak više dobavljača, smatra 88 posto ispitanih profesora.