VRTI SE KAPITAL

Norveški mirovinski fond imao je slabiju godinu: Svojim građanima su zaradili ‘samo‘ 247 milijardi dolara

Jača kruna pritisnula je rezultat, dok su Nvidia, Apple i Microsoft pogurali skok dionica

Norvežani u šetnji u središtu Osla

 Jorge Castellanos/zuma Press/profimedia
Jača kruna pritisnula je rezultat, dok su Nvidia, Apple i Microsoft pogurali skok dionica

Norveški mirovinski fond izvijestio je u četvrtak da je 2025. godinu zaključio s manjom dobiti, uz snažan rast cijena dionica u tehnološkom, financijskom i sektoru osnovnih materijala.

Fond upravlja imovinom od 2,2 bilijuna dolara i spada među najveće svjetske investitore, posjedujući u prosjeku 1,5 posto svih kotiranih dionica u svijetu. Ulaže prihode od proizvodnje nafte i plina u dionice, obveznice, neizlistane nekretnine i projekte u segmentu infrastrukture za obnovljivu energiju.

U 2025. poslovao je s dobiti od 2,36 bilijuna kruna (247 milijardi dolara), manjom za šest posto nego u rekordnoj 2024. godini, zbog jače domaće valute.

U godini pred nama će vjerojatno zazvoniti zvona na uzbunu u Europi. Mračna vam je ova projekcija? Do kraja članka neće biti

Povrat od ulaganja fonda u 2025. godini iznosio je 15,1 posto i bio je za 0,28 postotnih bodova manji u odnosu na prinos po njegovu referentnom indeksu, koji je utvrdilo norveško ministarstvo financija, navodi se u priopćenju. U 2024. godini iznosio je 13 posto.

„Jako dobre rezultate bilježile su dionice u tehnološkom, financijskom i sektoru osnovnih materijala, dajući značajan doprinos ukupnom povratu od ulaganja“, rekao je izvršni direktor fonda Nicolai Tangen u priopćenju.

image

Izvršni direktor Norveškog mirovinskog fonda Nicolai Tangen

Lise Aserud/Afp

Najveći prinos donijele su im dionice, u visini 19,3 posto, predvođene tehnološkim sektorom, pri čemu su prva tri mjesta na ljestvici zauzele dionice Nvidije, Applea i Microsofta.

Povrat od ulaganja u obveznice iznosio je 5,4 posto, u neizlistane nekretnine 4,4 posto, a u neizlistanu infrastrukturu obnovljivih izvora energije 18,1 posto, priopćio je upravitelj fonda Norges Bank Investment Management (NBIM).

Stručnjaci: ‘Najviše koristi od sporazuma imat će hrvatske tvrtke iz tri sektora, a zauzvrat u Europu stižu najjeftiniji auti‘

Na kraju godine dionice su činile 71,3 posto imovine kojom fond upravlja, obveznice 26,5 posto, a neizlistane nekretnine 1,7 posto, s tek neznatno manjim udjelima nego u 2024. Porastao je tek udio neizlistane infrastrukture obnovljivih izvora, za 0,3 postotna boda, na 0,4 posto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. svibanj 2026 22:45