Godina brojnih izbora, europskih i nacionalnih, bit će vrlo izazovna za javne financije većeg broja zemalja srednje i istočne Europe, osobito Rumunjske, Slovačke, Poljske i Mađarske jer na nesigurnom tržištu moraju osigurati financiranje povećih proračunskih deficita, od 4,5 do 6 posto BDP-a. Sudeći po istupima sudionika konferencije Euromoneyja u Beču koji su raspravljali o tržišnim izgledima u ovoj godini, neke su zemlje ipak u boljoj fiskalnoj poziciji, među kojima je i Hrvatska. Iako je deficit značajno povećan, on je i dalje ispod 2 posto BDP-a, a financiranje potreba države trebalo bi biti u skladu s očekivanjima.
Novo izdanje "narodnih obveznica" ili "trezoraca" Ministarstvo financija predviđa u prvom kvartalu ove godine, ali moguće je da to bude već u veljači. Iako se detalji tek trebaju definirati, prema riječima Hrvoja Radovanića, ravnatelja Uprave za upravljanje javnim dugom u Ministarstvu financija, u suradnji s Finom ubrzano se radi na pripremi tehničke platforme za prodaju obveznica ili trezorskih zapisa "uživo" ili "klikom miša".
- Najvjerojatnije ćemo već u veljači testirati platformu s ‘retail‘ investitorima. Nije još odlučeno hoće li to biti obveznica ili trezorci, ali osobno bih više preferirao kraću ročnost - rekao je Radovanić na margini konferencije Euromoneyja, na kojoj se sudjelovao na panelu posvećenom javnom dugu u regiji srednje i istočne Europe. Tom je prilikom rekao da je rast kamatnih stopa lani za državu značajno poskupio kratkoročno zaduživanje te da je okretanje stanovništvu polučilo velik uspjeh. Najprije je u tjedan dana država prikupila 1,3 milijarde eura putem izdanja dvogodišnje obveznice, a potom milijardu eura izdanjem jednogodišnjih trezorskih zapisa. Ukupno je sudjelovalo oko 80.000 građana.
Rat s bankama
- To je zaživjelo, možda čak i iznenađujuće dobro, u smislu ostvarenih iznosa i to je sada teško zanemariti. Nismo nikoga ugrozili, iako se ponekad govori o ratu s bankama, ali to može biti gotovo pa sportska terminologija. Sve što povučemo u depozitima, vraćamo u sustav, ne idu u inozemstvo, nego je i dalje u bilanci depozita. To je instrument koji nikome ne škodi, a dobar je i za građane i za državu kao izdavatelja. S time ćemo sigurno nastaviti - objasnio je Radovanić.
No, kako su kamatne stope dosegnule vrhunac i očekuje se postupni pad, ono što je izgledno, budući kupci državnih papira više ne mogu očekivati kamatne stope ili prinose koje im je država ponudila u prva dva izdanja.
- Nitko ne zna što će biti, ali prilično je izgledno da će kratkoročne kamatne stope znatnije padati. Vidjet ćemo intenzitet recesije u Njemačkoj, ali neki ih vide na 2,25 posto već prije ljeta. Ako bude tako, mi ne možemo ići s dosadašnjim stopama, ali možda možemo blago povećati ročnost i opet za ‘retail‘ biti zanimljivi - rekao je Radovanić, ujedno naglašavajući da će se ići dalje i s "trezorcima".
Dok je kratkoročni dug značajno poskupio - nekada je bio na nuli, a sada je 3,25 posto - refinanciranje dugoročnih obveznica donosi čak i uštedu jer se ostvaruje uz bolje uvjete nego nekadašnja izdanja. Stoga u prosjeku državni izdaci za kamate ostaju na približno sličnoj razini.
Kada je riječ o ukupnim potrebama država za zaduživanjem u ovoj godini, Radovanić je rekao da će nastaviti s dosadašnjom praksom da se jedna trećina osigura na inozemnom tržištu, a dvije trećine na domaćem. Stoga je izgledno jedno međunarodno izdanje euroobveznica u iznosu od 1,5 milijardi eura te dva domaća namijenjena institucionalnim ulagačima.
Normalizacija kamatnih stopa
Ono što je sigurno, teško će i banke više povećavati kamatne stope na depozite s obzirom na očekivanja da će ECB početi spuštati svoje kamatne stope. Bankari su pokušali odgovoriti na pitanje hoće li im 2024. godina biti jednako uspješna kao "iznimno dobra" protekla godina, koja im donijela snažan rast profitabilnosti. Možda neće biti tako uspješna, ali prevladava "oprezni optimizam".
Prema riječima Alexandre Habeler-Drabek iz Erste Group Banka, prošla godina baš i nije bila normalna, pa ni poželjna na dugi rok, s obzirom na to da povišena inflacija nije poželjna ni za poslovanje banaka. Stoga u ovoj godini ponajprije očekuju "normalizaciju" kamatnih stopa.
Osim toga, kako je istaknuo Lukasz Januszewski iz RBA Internationala, ove će godine biti posebno važno nositi se s povećanim rizicima, ne samo zbog geopolitičkih napetosti nego i očekivanja da će se usporavanje u zapadnoj Europi osjetiti i u zemljama srednje i istočne Europe. To se ponajprije odnosi na mogućnost porasta loših kredita, iako su oni u regiji trenutačno na iznimno niskim razinama.
- Ako se dobro pripremimo, bit će to uobičajena godina, u smislu izazova i mogućnost - ustvrdila je Teodora Petkova iz UniCredita. To se ponajprije odnosi na očekivani rast investicija, osobito u drugom dijelu godine.