U prvom panelu današnjeg skupa pod nazivom ‘Nuklearna Hrvatska 2035.: scenariji, modeli i odluke‘ sudjelovali su ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić, direktor Enconeta Josip Vuković i državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar, uz moderiranje Mislava Togonala.
Jakšić je podsjetio da su vlasti u Njemačkoj same priznale da je odluka o zatvaranju nuklearnih elektrana u toj državi bila pogreška.
– U EU-u, u ukupnoj proizvodnji električne energije, nuklearna energija sudjeluje s oko četvrtine proizvodnje. I mi u Hrvatskoj imamo značajan udio proizvodnje iz NE Krško – naveo je Jakšić.
Upozorio je kako su odluke u Europi o zaustavljanju proizvodnje u nuklearkama ili zaustavljanju investicija uzrokovane nesrećama u nuklearnim elektranama u Fukushimi i Černobilu.
Vuković se osvrnuo na potencijale malih nuklearnih reaktora (SMR), ocijenivši kako su SMR-ovi, među ostalim, manje snage, brži za izgradnju i fleksibilniji za investicije od nuklearnih elektrana.
– Hrvatska će o SMR-ovima razgovarati s državama koje su već primijenile i iskoristile tu tehnologiju. Riječ je, među ostalim, o SAD-u, Francuskoj i Južnoj Koreji – naznačio je Vuković.
Špehar se zauzeo za osiguravanje energetske samodostatnosti kroz energetski miks koji će biti odgovor na sva pitanja.
– Želimo imati dovoljno energije iz svojih izvora, prihvatljivu i po povoljnim cijenama. Uvođenje baterija, primjerice, učinit će električnu energiju iz obnovljivih izvora prihvatljivom i po povoljnim cijenama – ocijenio je Špehar.
Komentirao je česte naglaske u medijima o rizicima nuklearne energije i nesrećama poput Fukushime, podsjetivši kako je u svijetu trenutačno u radu 416 nuklearnih elektrana, od čega 165 u Europi, a unutar Europe 56 u Francuskoj.
– Kada govorimo o lokacijama nuklearnih elektrana u Hrvatskoj, tu treba biti oprezan u raspravama jer se, primjerice, u javnosti pojavila informacija da bi jedna od lokacija bila u Istri, a ne znamo otkuda se pojavila ta lokacija – komentirao je Špehar.
Potvrdio je kako se razmatraju lokacije Prevlaka kod Ivanić-Grada i Tanja kod Erduta.
– O lokacijama se ne može licitirati, to će struka reći. Kada govorimo o prostornim planovima, oni nisu sveto pismo. Lokacija na Dunavu bila bi najsigurnija jer bi to stvorilo bedem oko Hrvatske – dodao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Vuković je upozorio kako je lokacija nuklearne elektrane strateška odluka jedne države koja, istaknuo je, traje pet do deset godina. Nuklearne elektrane, dodao je, projektiraju se prema vrlo visokim kriterijima.
Jakšić je upozorio kako su u novijem razvoju nuklearne energije u Europi značajno probijeni vremenski rokovi za izgradnju nuklearnih elektrana, navevši primjere iz Finske i Francuske. Potvrdio je ovisnost Europe o uvozu urana i liderstvo Kazahstana u svjetskoj proizvodnji urana.
– Izvori urana u svijetu diverzificirani su i povoljno raspoređeni, s manjim rizicima od, primjerice, izvora fosilnih goriva – dodao je ravnatelj EIHP-a.
Komentirajući reakcije u BiH na plan zbrinjavanja nuklearnog otpada u Čerkezovcu kod Dvora, Špehar je ocijenio kako se radi o očekivanim reakcijama uslijed nedostatka točnih informacija.
– Sigurnost objekta u Čerkezovcu već je istražena, a tehnologija koja je odabrana sigurna. Hrvatska je više nego BiH zainteresirana da ta lokacija bude sigurna – kazao je Špehar.
Vuković je izrazio uvjerenje kako su obnovljivi izvori energije i nuklearna energija komplementarni. Zauzeo se za donošenje energetske strategije koja se ne temelji isključivo na električnoj energiji iz obnovljivih izvora energije.
– Nuklearna energija je sigurna. Tehnologija koja je bila u Černobilu i Fukushimi nije tehnologija koja se primjenjuje u Europi – istaknuo je Vuković.
Jakšić je ustvrdio kako u energetskoj struci nikada nije postojao zazor prema nuklearnoj energiji.
– Zrelo je vrijeme za ažuriranje naše energetske strategije, uzimajući u obzir sve aspekte, od troškovnih do sigurnosnih – komentirao je Jakšić.
Špehar se zauzeo za pragmatičnost u donošenju strateških dokumenata i odluka u energetici.
– O svemu možemo polemizirati, ali moramo odgovoriti na pitanje na što će naša industrija voziti. Želimo očuvati ovo malo industrije što nam je ostalo – poručio je Špehar, nakon čijeg je istupa moderator zaključio prvi panel današnje konferencije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....