Nvidia je izgubila gotovo 1900 milijardi dolara tržišne vrijednosti

Na Wall Streetu su prošloga tjedna burzovni indeksi snažno porasli, no trgovalo se nesigurno zbog povišene inflacije u SAD-u i krize u Nvidiji, najvećem svjetskom proizvođaču čipova za umjetnu inteligenciju, nakon ostavke njezina čelnika Jensena Huanga.

Dow Jones indeks ojačao je prošloga tjedna 2,1 posto, na 52.347 bodova, dok je S&P 500 skočio 2,5 posto, na 7.561 bod, a Nasdaq 2,3 posto, na 25.136 bodova.

Na samom početku tjedna indeksi su snažno porasli, zahvaljujući nastojanju ulagača da se nadoknade gubici S&P 500 i Nasdaqa u prethodna četiri tjedna. Pritom su po rastu prednjačile tehnološke dionice.

Već dulje vrijeme nestabilnost tehnološkog sektora diktira smjer tržišta.

„Vidimo stalna kolebanja, naprijed, pa natrag... Umjetna je inteligencija čas dobra, čas nije baš tako dobra. Čas smo zabrinuti zbog nje, čas je sjajna”, kaže Thomas Martin, portfelj menadžer u tvrtki Globalt.

Inflacija u SAD-u povišena

No, polovicom tjedna ulagače je pokolebalo izvješće koje je pokazalo da je inflacija u SAD-u viša nego što se procjenjivalo. U listopadu su potrošačke cijene porasle 0,4 posto na mjesečnoj razini, dok su analitičari očekivali 0,3 posto.

Kako se inflacija već dulje vrijeme kreće znatno iznad ciljanih razina Feda od oko 2 posto, na tržištu se procjenjuje da postoji više od 90 posto izgleda da će središnja banka u prosincu dodatno povećati kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, kao što je to već učinila u rujnu.

Doduše, i prije izvješća o inflaciji očekivalo se povećanje kamata, no ulagače je uznemirio guverner Feda Christopher Waller, koji je kazao da bi čelnici banke trebala razmisliti i o povećanju kamata za 0,50 postotnih bodova, ako se slika o inflaciji pogorša.

„I dosad se očekivalo da će Fed na sjednici u prosincu povećati kamate, no za 0,25 postotnih bodova. Stoga je ideja o povećanju cijene novca za 0,50 postotnih bodova neugodno iznenadila ulagače. Možda je Fed više zabrinut zbog inflacije nego što se mislilo”, kaže Jason Ware, direktor u tvrtki Albion Financial Group.

Osim u prosincu, neki analitičari, primjerice iz Goldman Sachsa, očekuju i daljnje povećanje kamata u ožujku iduće godine, što znači da bi ciklus zaoštravanja monetarne politike mogao potrajati dulje nego što se očekivalo.

Kriza u Nvidiji

U četvrtak je, pak, tehnološki sektor uzdrmala ostavka izvršnog direktora Nvidije Jensena Huanga na sve dužnosti u kompaniji, nakon što je nedavno otkriveno da je bio u vezi s Alice Huang, za koju Washington sumnja da je kineska špijunka.

Jensen Huang, suosnivač Nvidije i njezin četvrti najveći ulagač s udjelom od oko 3,6 posto, vodio je tog tehnološkog diva više od 30 godina i smatra se jednim od najzaslužnijih za razvoj umjetne inteligencije.

Zbog krize vodstva, cijena dionice Nvidije prošloga je tjedna pala gotovo 13 posto, no to je bio samo nastavak pritiska na tu dionicu iz prethodnih tjedana.

Početkom listopada druga po veličini svjetska kompanija po tržišnoj kapitalizaciji vrijedila je oko 5.800 milijardi dolara, a na kraju prošloga tjedna 3.900 milijardi.

I dok su cijene dionica Nvidije i kompanija koje su s njom usko povezane oštro pale, cijene njezinih konkurenata znatno su porasle.

„Ovo je sjajna prilika za Amazon, Google, AMD, Broadcom, OpenAI i Anthropic, koji zapošljavaju stručnjake za čipove kako bi im pomogli u dizajniranju vlastitih čipova. Sudbina Nvidije kao tvrtke jedna je stvar, no ova revolucija umjetne inteligencije daleko je šira od toga. Ako Nvidia izgubi svoj status, a njezini čipovi prestanu biti najbolji, odnosno ako čipovi AMD-a ili Googlea postanu bolji, ljudi će se jednostavno prebaciti na njih i kupovati ih. Potražnja za čipovima ne opada”, objašnjava Jed Ellerbroek, portfelj menadžer u tvrtki Argent Capital Management.

U svakom slučaju, cijene tehnoloških dionica već mjesecima izuzetno osciliraju - ili snažno rastu ili oštro padaju - a analitičari očekuju da će se takvo trgovanje nastaviti i ubuduće.

Europske burze na rekordnim razinama

A na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna snažno porasle, pa je STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica dosegnuo rekordnu razinu. Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 2,11 posto, na 10.902 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 3,6 posto, na 26.749 bodova, a pariški CAC 2,8 posto, na 8.368 bodova.

Podršku tržištima već dulje vrijeme pružaju bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati europskih kompanija. Zarade tvrtki iz sastava STOXX 600 indeksa porasle su u trećem tromjesečju oko 25 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najveći rast u četiri godine.

Pozitivno na tržište utječe i nada ulagača u mirovni sporazum između SAD-a i Irana zbog čega cijene nafte posljednjih tjedana padaju. A to je ublažilo strahovanja od rasta inflacije.

Osim toga, analitičari kažu da je zbog velike nestabilnosti tehnološkog sektora primjetna rotacija kapitala na američkim i azijskim burzama iz tog u druge sektore.