Prvi natječaji iz europskih fondova u novom višegodišnjem proračunskom razdoblju, u kojem je Hrvatskoj namijenjeno ukupno devet milijardi eura, bit će raspisani do kraja ove godine, a prijave će se početi primati od 1. siječnja u eurima, najavljuje ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak.
Europska komisija je odobrila krovni dokument za povlačenje novca, Sporazum o partnerstvu za fondove EU 2021. - 2027. godina potkraj kolovoza, a idući će ga tjedan povjerenica Elisa Ferreira osobno i uručiti u Zagrebu. Kako naglašava Tramišak, Hrvatska će taj novac moći koristiti sve do početka 2030. godine.
Tramišak je u razgovoru s novinarima navela da je najveći Program Konkurentnost i kohezija koji je ukupno težak 5,2 milijarde eura. Od toga je 1,2 milijarde eura namijenjeno izravno za jačanje gospodarstva (za istraživanje i inovacije, podupiranje poslovne konkurentnosti, digitalizaciju i razvoj vještina za pametnu specijalizaciju), dok je čak dvije milijarde eura za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, prilagodbu klimatskim promjenama i zaštitu okoliša. Tu je i oko milijardu eura za promet te 52 milijuna eura za nastavak ulaganja u širokopojasnu mrežu.
Zdravstvo i obrazovanje
Kao novost u odnosu na prethodno razdoblje, ona navodi da su u program uključili i oko 648 milijuna eura za jačanje zdravstvenog sustava, obrazovanje i cjeloživotno učenje, pa će se kroz taj program moći financirati i nova mjesta u studentskim domovima, ulaganja u vrtiće i škole, prostore za kulturu i slično, ali samo u potpomognutim područjima.
Općenito pak za slabije razvijena područja te ona brdsko-planinska će u okviru Programa Konkurentnost i kohezija biti izravno namijenjeno 404 milijuna eura, što će značiti da će se, primjerice, iz toga tamo financirati i digitalizacija za građane i poduzeća, gradnja stanova za mlade (radi sprječavanja iseljavanja ili za poticanje doseljavanja), opremanje vatrogasnih jedinica opremom i vozilima te uređivanje vatrogasnih domova, kao i primarna zdravstvena zaštita.
Ministrica posebno ističe da Partnerski sporazum uključuje i jedan potpuno novi element, Integrirani teritorijalni program (ITP), vrijedan čak 1,6 milijardi eura, gdje će gotovo trećina novca biti usmjerena za industrijsku tranziciju triju hrvatskih statističkih regija koje su ispod prosjeka razvijenosti EU (Panonska, Jadranska i Sjeverna Hrvatska), a tu je onda i dodatna prilika za poduzetnike s tih područja vrijedna oko 554 milijuna eura.
"Planovi industrijske tranzicije, odnosno indikativna alokacija javnih poziva složena je prema modelu koji je razvila Svjetska banka, a vodeći se primjerom koji je u svom razvoju prošla španjolska regija Baskija", kaže Tramišak. Najveći dio novca bit će usmjeren za tzv. strateška partnerstva za inovacije kroz regionalne lance vrijednosti (320 milijuna eura), a oko 90 milijuna eura bit će za podršku rastu i razvoju inovativnih startupova i malih tvrtki.
Izabrane županije
U idućih sedam godina dodatno se pojačava i decentralizacija europskog novca jer čak 22 grada izravno, na osnovi svojih strategija razvoja i prioriteta, moći povući ukupno 681 milijun eura za svoje potrebe, pri čemu si neće međusobno konkurirati nego će za svaki biti određen poseban iznos. To su četiri "središta urbanih aglomeracija" (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), deset "središta većih urbanih područja" (Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci), te osam "središta manjih urbanih područja" koji su sjedišta županija (Koprivnica, Vukovar, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin). Za otoke je pak dediciran iznos od 150 milijuna eura, čime će se financirati prelazak na čistu energiju, tzv. plava i zelena infrastruktura, uređivanje baštine i drugo.
Dio ITP-a je i fond nazvan Pravedna tranzicija iz kojeg će se moći sufinancirati projekti u Istarskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji, u iznosu od 179 milijuna eura, a te dvije županije su "izabrane" zbog visoke razine ispuštanja ugljičnog dioksida na njihovu teritoriju. Na pitanje na koga bi se projekti mogli odnositi, Tramišak navodi TE Plomin i Holcim u Istri te Petrokemiju u Kutini, a naglašava kako se može financirati energetska tranzicija, ali i ulaganja u prekvalifikacije (primjerice, projekt majstorske škole u Sisku). Zasad, međutim, svojim planovima i ulaganjima u smanjenja CO2 ni TE Plomin ni Petrokemija nisu ispunili uvjete za sufinanciranje.
