Kad je francuski predsjednik Emmanuel Macron prošlog tjedna objavio da je s Kinom u Parizu sklopljen ugovor o prodaji 300 aviona, svima je bilo jasno da taj “deal” u vrijednosti 30-ak milijardi eura nije samo puki biznis.
Riječ je o signalu koji treba gledati u kontekstu raspletanja složenih ekonomskih odnosa na relaciji SAD - Kina - Europska unija, kao i predstojećih trgovinskih pregovora između Washingtona i Pekinga, ali i kao najnoviji “obračun” dvaju velikih rivala, europskog proizvođača zrakoplova Airbus i američkog Boeinga.
Oko pozicija u tom strateški važnom sektoru i pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO) godinama se vodi nekoliko velikih pravnih bitaka, a jednu je Amerika prošlog četvrtka, čini se definitivno, izgubila.
Kontramjere
Apelacijsko tijelo WTO-a, naime, odbilo je sve američke žalbe i zaključilo da su Sjedinjene Države godinama ustrajale u davanju velikih potpora Boeingu iako su bile upozorene da su te potpore zabranjene i da unose poremećaj na tržište. Drugim riječima, potvrđeno je stajalište Europske unije da Boeing i dalje ima koristi od nezakonitih poreznih povlastica koje mu daje američka vlada uz pomoć mjera za poticanje izvoza, a to uzrokuje štetu za Airbus u obliku smanjene prodaje. Prema podacima koje je objavio Airbus, početkom ove godine kineski avioprijevoznici u svojoj su floti imali 1730 njihovih zrakoplova.
Već je 2012. WTO presudio da je SAD prekršio trgovinska pravila dajući svom aeronautičkom divu znatne potpore. Od 1989. do 2006. okoristio se potporama NASA-e, Ministarstva obrane, kao i države Washington te Kansas u iznosu od pet milijardi dolara, što mu je omogućilo da zrakoplove prodaje po nižoj cijeni od Airbusa. “EU očekuje da će se Sjedinjene Države odmah prilagoditi presudi”, stoji u priopćenju za medije.
Pravni savjetnik europske zrakoplovne kompanije John Harris pak, kako ga citira Financial Times, poručio je da je riječ o “jasnoj pobjedi za EU i Airbus”. No, nije poznato kakve će kontramjere odnosno carine uslijediti ne povuče li Trumpova administracija nelegalne subvencije, a Komisija nije objavila kolika je procjena štete pričinjene Airbusu, kompaniji u kojoj francuska, njemačka i španjolska država imaju značajne udjele. Na naš upit Komisija je odgovorila da nalazi Žalbenog tijela pružaju temelj EU da “pokrene proceduru odmazde protiv SAD-a u skladu s pravilima WTO-a”. O kojem pritom iznosu može biti riječ, procijenit će, poručuju, poseban panel stručnjaka za arbitražu.
Kineska narudžba
Pariški ugovor o prodaji 290 zrakoplova tipa A320 i deset A350 XWB potpisan je za vrijeme posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga Francuskoj, a k tome se događa u vrijeme kad se prizemljuju Boeingovi zrakoplovi 737 Max nakon dviju teških nesreća.
Financial Times podsjeća da se bitka oko dvije strateške kompanije pred WTO-om vodi već 15 godina, a započeo ju je Washington, prijavivši EU zbog davanja izdašnih subvencija Airbusu. U tom je slučaju SAD lani izvojevao pobjedu jer je žalbeno tijelo WTO-a u svibnju potvrdilo presudu iz 2016. , konstatiravši da EU nije ukinula “milijarde nezakonite pomoći Airbusu za dva zrakoplova - A380 superjumbo i A350”.
Amerika je već objavila namjeru da nametne Uniji carine u vrijednosti 11 milijardi eura godišnje, a najviši američki trgovinski dužnosnik Robert Lighthizer tvrdi da američke potpore Boeingu nisu ni blizu iznosima koje su Airbusu isplaćivale europske države. Kako god bilo, iz svega je jasno da su s obje strane Atlantika izdašno pomagali, i pomažu, svoje kompanije suprotno pravilima WTO-a. Kina je pak objema stranama vrlo važan kupac (kad je američki predsjednik Trump bio u Pekingu 2017. pala je narudžba za 300 Boeingovih zrakoplova) s najvećom potražnjom na svijetu te će, prema procjenama, do 2037. nabavljati čak 7690 novih zrakoplova, što je ugrubo oko 1,2 bilijuna dolara.