Od 100 eura koliko turist potroši tek 48 eura ostane u Hrvatskoj

Hrvatska ima snažnu turističku industriju, velike poljoprivredne proizvođače i prehrambene kompanije koje sve više ulažu u proizvodnju, ali još uvijek nije uspjela dovoljno povezati te sektore u jedinstven gospodarski sustav. Koliko je taj problem velik, možda najbolje pokazuje podatak iznesen na konferenciji "Izazov promjene", prema kojemu od svakih 100 eura turističke potrošnje u Hrvatskoj ostaje manje od polovice tog iznosa. Upravo je pitanje kako veći dio turističke potrošnje usmjeriti prema hrvatskim proizvođačima bilo u središtu prve panel-rasprave konferencije, koja je okupila čelnike četiriju velikih hrvatskih kompanija.

Traženje novih prilika

Na panelu "Plavo-zelena ekonomija od polja do obale: investicije koje mijenjaju Hrvatsku" sudjelovali su predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić, član Uprave BOSQAR-a Vanja Vlak, predsjednik Uprave Žito grupe Marko Pipunić i predsjednik Uprave Valamar Riviere Željko Kukurin. Raspravu je moderirao Vlatko Grgurić, urednik emisije "Plodovi zemlje", a njezina je glavna poruka bila da hrvatska poljoprivreda i turizam mogu ostvariti znatno veću gospodarsku vrijednost ako se domaća proizvodnja, prerada, distribucija i potrošnja bolje povežu.

Martina Dalić istaknula je da hrvatske prehrambene kompanije, žele li dugoročno rasti, ne mogu računati samo na domaće tržište. Podravka je prošlu godinu završila s više od milijardu eura prihoda, a između 65 i 70 posto prihoda njezina prehrambenog dijela ostvaruje se izvan Hrvatske.

- Domaće tržište za nas je iznimno važno i ono predstavlja našu stabilnu bazu. Međutim, Podravka je prevelika kompanija i zapošljava previše ljudi da bismo svoju budućnost mogli graditi samo na hrvatskom tržištu. Zbog toga se sve naše strategije, poslovne aktivnosti i investicijske odluke temelje na izlasku na međunarodna tržišta i kontinuiranom traženju novih prilika. Mi se svojim proizvodima, proizvedenima u Hrvatskoj, natječemo s najvećim svjetskim kompanijama poput Nestléa, Kraft Heinza, Unilevera i Orkle. Hrvatsko podrijetlo proizvoda potrošaču može nešto značiti, ali teško će zbog toga pristati platiti znatno višu cijenu- poručila je Dalić.

Slavonski pršuti u Italiji

Nakon velikog investicijskog ciklusa u modernizaciju prehrambene proizvodnje, tijekom kojega je Podravka uložila oko 250 milijuna eura, fokus kompanije sada se premješta na Podravku Agri, poljoprivredni sustav nastao preuzimanjem nekadašnjih Fortenovinih kompanija.

- U sljedećih nekoliko godina glavni fokus naših investicija bit će upravo Podravka Agri. Pripremamo ulaganja u navodnjavanje, proširenje farmskih kapaciteta i modernizaciju poljoprivredne tehnologije - kazala je Dalić.

Sličnu strategiju razvoja velikog prehrambenog sustava predstavio je Vanja Vlak iz BOSQAR-a, grupacije koja posljednjih godina širi poslovanje kroz Mlinar, slovensku Panvitu i PIK Vrbovec. Naglasio je da cilj nije samo kupovati kompanije, nego povezivanjem proizvodnje, prerade i prodaje stvarati veću vrijednost.

- Mi smo još 2024. godine krenuli u stvaranje regionalne prehrambene kompanije. Naš je cilj izgraditi integrirani sustav u kojem će svaka kompanija imati svoju ulogu i u kojem će zajednički moći ostvarivati više nego što bi mogle pojedinačno - rekao je Vlak.

Predsjednik Uprave Žito grupe Marko Pipunić govorio je o razvoju kompanije koja je prošle godine izlaskom na Zagrebačku burzu prikupila oko 130 milijuna eura. Kao primjer mogućnosti domaće prehrambene industrije naveo je izvoz na zahtjevno talijansko tržište, na koje je Žito uspjelo plasirati 43 tisuće slavonskih pršuta.

- Nije važno koliki ste, nego kakvi ste. Ako imate kvalitetan proizvod, tehnologiju i ljude koji znaju voditi posao, možete konkurirati i na tržištima koja imaju mnogo dulju tradiciju - poručio je Pipunić. Razvoj Slavonije Naglasio je i da velike kompanije ne mogu uspješno poslovati bez razvijene mreže manjih proizvođača i kooperanata. Upravo je takav model, smatra, jedan od ključnih preduvjeta budućeg razvoja Slavonije.

Predsjednik Uprave Valamar Riviere Željko Kukurin upozorio je da se uspješnost hrvatskog turizma više ne bi smjela promatrati samo kroz broj dolazaka i noćenja. Mnogo važnije postaje koliko turisti troše, koliko traje sezona i koliko novca ostaje u domaćem gospodarstvu.

- Mi već 30 godina govorimo o povezivanju turizma i poljoprivrede, ali mislim da još uvijek nismo ondje gdje bismo trebali biti. Prema jednom istraživanju, od svakih 100 eura koje turizam ostvari, samo 48 eura ostaje u Hrvatskoj. To znači da velik dio vrijednosti odlazi kroz uvoz hrane i drugih proizvoda. Mi smo u Valamaru posljednjih desetak godina nastojali promijeniti upravo taj odnos. Danas oko 80 posto hrane i pića koje nabavljamo dolazi od hrvatskih proizvođača - naveo je Kukurin.

Sadržaj omogućavaju UMFO i Zagrebačka burza