Od 15. siječnja udvostručit će se vozarine za kontejnerski prijevoz na potezu od Azije do Mediterana, stoji u obavijesti koja se jučer pojavila na web-stranici francuske brodarske grupe CMA CGM. One će tako od sredine mjeseca iznositi 6000 dolara po kontejneru od 12 metara.
Vozarine za kontejnere iste veličine, ali na ruti prema Jadranu stajat će 6100 dolara, dok će za rutu prema istočnom Mediteranu prijevoz kontejnera vrijediti 6200 dolara. Vozarina na ruti prema Crnom moru iznosit će, pak, 6300 dolara. Analitičari kao jedan od glavnih razloga za porast cijena navode napade jemenskih Huta u Crvenom moru na brodove koji plove prema Izraelu ili za koje Huti vjeruju da posluju s tom državom.
Valja znati kako su vozarine u brodarskom transportu izrazito dinamične naravi. Kako nam objašnjavaju stručnjaci, vozarine se ne podižu jednostrano već se pregovaraju i redovno mijenjaju.
Da će cijene porasti potvrdio je i Ivić Vodopija, hrvatski menadžer u najvećoj svjetskoj kompaniji za kontejnerski prijevoz danskom Maersku. Vodopija u Maersku trenutačno obnaša funkciju direktora za južnu i istočnu Europu.
Vodopija nije mogao komentirati ranije spomenutu objavu francuske grupe, no otkrio je kako će i Maersk uskoro podići cijene vozarina. Koliko će rasti cijene i kada bi se to moglo dogoditi nije precizirao.
- Vozarine su jedno vrijeme padale, sada se situacija na tržištu stabilizira - rekao je.
Predsjednik Uprave Tankerske plovidbe Mario Pavić ne očekuje značajan porast vozarina u segmentima u kojima posluju.
- Mi pružamo usluge transporta nafte, naftnih derivata i rasutih tereta. Situaciju oko porasta vozarine za kontejnerski prijevoz naravno pratimo, ali ne toliko studiozno kao tržišta tankera ili rasutih tereta, budući da se ne bavimo takvim poslom. Tržište kontejnerskog prijevoza puno je konsolidiranije od tankerskog ili tržišta rasutih tereta koje je iznimno fragmentirano. Relativno mali broj kontejnerskih brodara kontrolira veliki udio tržišta. Pet najvećih brodara drži oko 65 posto kapaciteta. Stoga im je znatno lakše utjecati na cijenu prijevoza u situacijama poput aktualne, gdje je 4 od 5 najvećih kompanija odlučilo privremeno obustaviti putovanja kroz Crveno more i Sueski kanal. Posljedične duže rute iz Dalekog istoka prema Europi oko Rta dobre nade rezultiraju nedostatkom kapaciteta kontejnerskih brodova i većim vozarinama- objasnio je Pavić.
Za razliku od kontejnerskih, među brodarima koji upravljaju tankerima i brodovima za prijevoz rasutih tereta ne postoji nikakav dogovor niti pokušaj dogovora o obustavi plovidbe kroz Crveno more, dodao je.
- Plovni putevi u transportu nafte i rasutog tereta dosta se razlikuju od onih u kontejnerskom prijevozu. Eventualno potpuno zatvaranje Sueskog kanala slično bi utjecalo na porast tankerskog i kontejnerskog tržišta, međutim takav scenarij ne bi imao ni približan utjecaj na povećanje vozarina za brodove za rasuti teret. Usprkos nestabilnoj situaciji ne očekujemo nikakve radikalne promjene u našim segmentima poslovanja - zaključio je Pavić.