Novi direktor Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) upozorio je da je utrka europskih država u naoružavanju pravi "magnet" za kriminalce i prevarante svih vrsta. Naime, to nadzorno tijelo zaprima sve veći broj dojava o "nepravilnostima u poslovanju na području obrane, osobito u istraživačkim projektima ili javnoj nabavi", navodi se u godišnjem izvješću objavljenom u ponedjeljak.
"Kako više ulažemo u obranu, tako ćete vidjeti sve više prijevara u obrambenom sektoru", rekao je za Financial Times Petr Klement, koji je u veljači preuzeo dužnost direktora OLAF-a.
OLAF sada istražuje prijevare i nepravilnosti povezane s proračunom EU, koji države članice sve češće koriste za financiranje obrambenih projekata, osobito nakon ruske invazije na Ukrajinu. Među njima se istražuje i program od 500 milijuna eura za streljivo, zatim 150 milijardi eura zajmova za obranu uz potporu EU, kao i program obrambene industrije vrijedan 1,5 milijardi eura.
"Riječ je o novcu europskih građana, a naša je zadaća štititi financijske interese. Zato smo potpuno posvećeni zadatku i sve vrijeme na oprezu", rekao je Klement i dodao da se opasnost od pronevjere odnosi i na novi proračun EU od 2 bilijuna eura, o kojem se trenutačno pregovara.
Prema službenim podacima, OLAF je u 2025. godini intenzivirao borbu protiv svih vrsta prijevara u proračunu EU. Preporučeno je vraćanje 597 milijuna eura, a spiječilo se da još 18 milijuna eura bude nepravilno potrošeno. Tijekom godine zatvoreno je 209 istraga, a otvorene su 254 nove, uz više od tisuću provedenih preliminarnih analiza. U posljednjem desetljeću OLAF-ove su istrage rezultirale povratom 6,8 milijardi eura i suzbijanjem nenamjenske potrošnje 873 milijuna eura.
Rad Europskog ureda za borbu protiv prijevara obuhvatio je širok spektar slučajeva, uključujući složene financijske i carinske prijevare, prekograničnu ilegalnu trgovinu i okolišni kriminal. Poseban fokus bio je na sukobima interesa, manipulacijama u javnoj nabavi i prenapuhanim troškovima, kao i na zaobilaženju sankcija namijenjenih Rusiji i Bjelorusiji, te podršci ukrajinskim institucijama.
Klement nije želio komentirati pojedinačne slučajeve, ali je upozorio na tipične probleme: manipulacije u javnoj nabavi, prenapuhane cijene, klijentelizam i korupciju. Dodao je da se takvi slučajevi češće pojavljuju u zemljama sa slabijim sustavima kontrole.
Sadašnji šef OLAF-a, Čeh Petr Klement, koji je bio zamjenik glavnog tužitelja u Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO), ističe da mu je jedan od najvećih prioriteta jačanje suradnje OLAF-a i EPPO-a u više zajedničkih istraga i razmjeni informacija. Iako OLAF provodi istrage, odluka o pokretanju sudskih postupaka ostaje na nacionalnim vlastima ili EPPO-u.
Upravo ta podjela odgovornosti predstavlja slabost sustava, zbog koje neke države, primjerice Mađarska, ne reagiraju dovoljno na otkrivene nepravilnosti. Prema podacima OLAF-a, Mađarska je između 2015. i 2024. vratila manje od 20 posto potencijalno pronevjerenih sredstava. No političke promjene mogle bi to promijeniti: Péter Magyar, novi lider koji je nedavno porazio dugogodišnjeg premijera Viktora Orbána, najavio je pristupanje zemlje EPPO-u.
"Vrlo je pozitivno što će se Mađarska pridružiti EPPO-u", smatra Klement, jer će to zasigurno ojačati borbu protiv prijevara, primjerice boljom razmjenom informacija i učinkovitijim praćenjem OLAF-ovih preporuka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....