ChatGPT široj je javnosti približio ideju umjetne inteligencije, a rasprave o mogućnostima i opasnostima koji takva tehnologija donosi sa sobom postale su mainstream. Iako IT kompanije dobro znaju što učiniti s tim tehnološkim novitetom, primjena umjetne inteligencije u poslovanju daleko je manja. Bez obzira na to što ju se može iskoristiti u najrazličitijim područjima - softverskom inženjerstvu, strojarstvu i brodogradnji, fizioterapiji, elektrotehnici, matematici, prehrambenom i poljoprivrednom sektoru, kulturi, obrazovanju, …
Upravo je na toj ideji nastao prvi AI Business Hackathon, natjecanje koje je organizirala tvrtka FutureHR, uz podršku Compinga, Dell Technologies te poslovne škole Cotrugli.
- Visoka kvaliteta i raznovrsnost prezentacija – poslovnih slučajeva u kojima se koriste rješenja utemeljena na tehnologijama umjetne inteligencije obilježili su naše natjecanje u primjeni velikih jezičnih alata i strojnog učenja - rekao je Aco Momčilović, organizator natjecanja i direktor tvrtke FutureHR.
Priznao je kako su očekivali da će se prijaviti 10 do 20 timova pa ih je ugodno iznenadilo što se prijavilo gotovo 50 timova sastavljenih od stručnjaka i UI entuzijasta iz raznih tvrtki, industrija i organizacija.
U finalu, koje se održalo u zagrebačkom BIRD inkubatoru, predstavilo se 13 najboljih, a to su InsurCap.ai, JGL Sense the AI, 3 MM Bez Cenzure - AI Podcast, AI Recover, WoomAI, VerifAI, Cybermind Nexus, Azul, Odvjetnik.ai, SwipeSpec, Jaibox, Dell technologies i Vlaji. Svaki od njih imao je četiri minute da žiriju predstavi svoja rješenja, što je bio posljednji dio natjecanja.
Glavna nagrada od 2500 eura i titula pobjednika prvog AI Business Hackathona pripala je Marku Šustiću i Mariju Smolčiću iz tima SWIPE SPEC. Njihovo rješenje je veliki jezični model za pisanje tehničkih specifikacija za proizvode u informatičkoj industriji.
- Nikome se ne da pisati te specifikacije, i sam se svakodnevno suočavam s tim problemom. Kada sam u razgovoru s drugim product managerima vidio da je i njima tako, sinula mi je ideja da bismo upravo mi mogli ponuditi rješenje - ispričao je Marko Šustić za Jutarnji.
Marija, koji se bavi developmentom, poznaje već dugo pa mu se odmah javio s idejom jer je znao da ju on može izrealizirati.
Ukratko, njihovo rješenje pomoći će tvrtkama koje rade na nekom hardveru, softveru ili proizvodu da developerima brže i jednostavnije objasne što točno trebaju učiniti.
- Postoje standardi kako je to najbolje napraviti koje moramo poštivati. Pisanje standardiziranih specifikacija je mnogo teže od toga da se nekome samo daju natuknice kako nešto učiniti. AI nam upravo u tome može pomoći - objašnjava Marko.
Mario dodaje kako će proizvod biti dovoljno fleksibilan da se prilagodi potrebama svake kompanije koja ga koristi. Ovaj tim sastavljen od dvojice mladih i uspješnih entuzijasta već sad zna kako će potrošiti osvojenu nagradnu.
- Cijeli iznos koji smo dobili stavit ćemo u svoj engine motor koji ‘vrti‘ cijelu aplikaciju tako da korisnici mogu dobiti vrhunsko iskustvo, a da nas to ništa ne košta - objašnjava Mario.
Drugo mjesto i nagrada od 1500 eura pripali su Tomislavu Vazdaru iz Cybermind Nexusa. On je osmislio je inteligentni sustav za inicijalnu trijažu kibernetičkih incidenata, koji se koristi s čak dvadeset velikih jezičnih modela.
- S problemima vezanim uz kibernetičku sigurnost suočava se šira zajednica pa ovo rješenje može biti društveno korisno. Iz iskustva znam da se mnogo malih firmi u svijetu suočava sa sličnim izazovima, a kada dođe do problema obično su u panici. Tu sam vidio potencijal za iskorištavanje umjetne inteligencije - objasnio je Vazdar.
Njegovo rješenje funkcionira tako da je korisnik opiše problem koji ima ili uploada fotografiju, a natrag dobiva informaciju radi li se o potencijalnoj opasnosti te što je u tom slučaju najbolje učiniti. Ako i dalje treba pomoć, može se javiti stručnjaku za kibernetičku sigurnost - u ovom slučaju samom Vazdaru. Umjetna inteligencija kompanijama može pomoći i tako da im pojednostavi kreiranje dokumenata kako upravljati s takvim incidentom, što je inače dugotrajan i skup proces.
Za realizaciju ideje trebalo mu je 10-ak dana jer je sve entuzijastično radio u svoje slobodno vrijeme. Sada mu, dodaje, preostaje vidjeti kako se njegovo rješenje može plasirati na tržištu.
Treće mjesto i nagradu od 500 eura osvojio je VerifAI, tim koji je osmislio rješenje za brzu konstrukciju virtualnih fokus grupa koje se sastoje od sintetičkih osobnosti koje oblikuje umjetna inteligencija. Četiri su člana tima - Pero Marić, Tomislav Žarković, Valentina Veseličić i Nino Štambuk - koji su u slobodno vrijeme radili na ovoj ideji. Kada bi imali taj luksuz da je ona jedino na čemu rade, uvjereni su da bi za godinu i pol do dvije mogli dobiti sintetičke osobnosti koje su vrlo pouzdane za korištenje u istraživanjima.
- One bi temeljile na podacima prikupljenim od rođenja osobe do trenutka kada ju se koristi u istraživanju. Tu bi bili demografski podaci, podaci o korištenju proizvoda i brendovima, ukratko jako puno varijabli koje bi se stalno nadopunjavale jer se i stvarne osobe i njihovi ukusi mijenjaju - kaže Pero Marić.
Postoji mogućnost da ovo u praksi ne bi funkcioniralo, priznaju, ali žele pokušati jer bi u slučaju da funkcionira istraživanja postala znatno drugačija, brža i jeftinija.
- Za sada smo ChatGPT-u dali zadatak da za određeno istraživanje kreira persone, primjerice po pitanju ispijanje kave u Bosni i Kini, u kojoj ju se najmanje pije. Rezultati koje smo dobili nisu bili savršeni, ali su bili vrlo blizu stvarnim rezultatima pa vjerujemo da ima puno potencijala - dodao je Tomislav Žarković. Jednom usavršena, umjetna inteligencija mogla bi se koristiti i u drugim vrstama istraživanja, ne samo u ispitivanjima javnog mnijenja.
Uz tri pobjednička tima, posebno se istaknuo AI Recover koji je osmislio rješenje FisioSense – fizioterapeutsku rukavicu kojom upravlja umjetna inteligencija i koja, uz pripadajuću aplikaciju, služi za oporavak od posljedica moždanog udara. Prezentirana je primjena rješenja u rehabilitaciji ljudske šake. Ovaj je tim dobio posebnu nagradu - mogućnost sudjelovanja u pred-inkubacijskoj edukaciji u BIRD inkubatoru.
I druge ideje bile su vrlo zanimljive. InsureCap.io predstavio je rješenje „Slikaj i osiguraj” – aplikaciju koja uz pomoć umjetne inteligencije prikuplja i obrađuje podatke za izradu police osiguranja.
Tim JGL Sense the AI, ekipa iz farmaceutske tvrtke JGL iz Rijeke, napravila je aplikaciju za kvalificiranje nesukladnosti.
3 MM Bez Cenzure - AI Podcast, napravila je rješenje koje se sastoji od avatara-asistenta za izradu podcasta.
WoomAI ima ideju kako uz pomoć umjetne inteligencije bolje upravljati marketinškim događajima.
Cybermind Nexus osmislio je inteligentni sustav za inicijalnu trijažu kibernetičkih incidenata, koji se koristi s čak dvadeset velikih jezičnih modela.
Azul je ime tima koji je predstavio sustav ProdDevHome - alat za brzu i pametnu analizu konkurentskih proizvoda kojem je cilj što brže osmisliti vlastito optimalno rješenje. Odvjetnik.ai – radi ono što mu i ime kaže: to je umjetna inteligencija koja radi gotovo sve odvjetničke poslove.
SwipeSpec je veliki jezični model za pisanje tehničkih specifikacija za proizvode u informatičkoj industriji – žele biti Figma za product management.
Jaibox je umjetna inteligencija za upravljanje događajima (tulumima) u velikim i malim klubovima.
Tim tvrtke Dell prezentirao je na primjeru aplikacije za upravljanje vinogradima što ta kompanija radi s umjetnom inteligencijom.
Tim Vlaji je predstavio svoju UI influencericu, avatara Anastasiu Deyoue, koja komunicira na više svjetskih jezika i naravno – na hrvatskom.
Organizator Aco Momčilović kaže kako je cilj bio da timovi kroz proces razvoja projekta dobiju informacije i smjernice od mentora te se povežu s drugim entuzijastima, a najbolji budu posebno nagrađeni. Zadovoljan je što su uspjeli ljude potaknuti na razmišljanje o primjeni umjetne inteligencije u području kojim se bave i da s većim interesom prate razvoj AI-a.
Posebno im je bilo važno da se i žene uključe u natjecanje jer su one, općenito gledajući, manje sklone riziku i imaju manje samopouzdanja od muškaraca, a za to, naglašava Momčilović, nema nikakvog objektivnog razloga. Ideja, originalni pristup i angažman na kraju su jedini važni.
- S obzirom na vrlo dobre reakcije, ideja je da sljedeća verzija hackathona vjerojatno bude u drugoj polovici ove godine i da bude internacionalna - najavljuje.