Hrvatska bi do 2035. mogla imati sagrađenu nuklearnu elektranu, rekao je osnivač Instituta za nuklearnu tehnologiju (INETEC) Duško Čorak na energetskoj konferenciji Jutarnjeg lista.
- Ako se odluka o investiciji u nuklearnu elektranu donese tijekom ove godine i ako se krene u pripreme koje bi se nastavile i dovršile u 2027., gradnja elektrane bi mogla početi 2028. Elektrana bi mogla biti u pogonu 2033., a najkasnije 2035. - ističe Čorak u prezentaciji pod nazivom "Razvoj i perspektiva nuklearne energije u Hrvatskoj". Njegovo izlaganje, kao i jedan od najavljenih panela konferencije pod nazivom "Nuklearna energija: scenarij, modeli odluke", nastavili su se na zaokret u energetskoj strategiji države koji uključuje i nuklearnu opciju kao opciju dekarbonizacije. Čorak je podsjetio da Hrvatska već ima iskustva s nuklearnom energijom iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, što se ne odnosi samo na zajedničko ulaganje s Slovenijom u Nuklearnu elektranu Krško.
- Druga nuklearna elektrana planirana je još sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Kao njezine lokacije razmatrane su Prevlaka kod Ivanić-Grada i Tanja kod Erduta u Osječko-baranjskoj županiji. Izrađeno je više od 100 studija za svaku od te dvije lokacije, napravljene su revizije PSAR i IAEA. Iako je taj projekt zaustavljen političkom odlukom, Hrvatska je još prije 40 godina bila spremna graditi nuklearnu elektranu - navodi Čorak, koji je o pripremama za gradnju nuklearne elektrane u tadašnjoj SR Hrvatskoj govorio i u intervjuu za naš list.
Ključni izazovi
Na lokaciji kod Erduta, prema spomenutom izvoru, istraživanja su trajala od 1980. do 1990. godine i uključivala prethodnu studiju utjecaja na okoliš i prethodni sigurnosni izvještaj za lokaciju kao završne dokumente za ishođenje lokacijske dozvole. Eksperti Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) pregledali su dokumentaciju i potvrdili da je ona tehnička izrađena u skladu s pozitivnom regulativom te da je lokacija izuzetno kvalitetna. Za Tanju je bila projektirana elektrana snage četiri puta po 1300 megavata (MW), ukupno 5200 MW, što je gotovo dvostruko više od današnjeg maksimalnog elektroenergetskog opterećenja u Hrvatskoj.
U osvrtu na aktualni trenutak u domaćoj energetici Čorak polazi od ocjena da su ključni izazovi hrvatskog energetskog sustava osiguravanje energetske sigurnosti i niskougljične budućnost te da ti izazovi iziskuju strateške odluke. Budućnost, dodaje se, donosi elektrifikaciju svih gospodarskih sektora, klimatske izazove i pritisak na ostvarivanje ciljeva vezanih uz emisije ugljičnog dioksida u atmosferu.
- Odluke koje donesemo danas značit će sigurnost do 2050. Bez stabilne energije nema energetske sigurnosti - napominje autor prezentacije. Podsjeća da se potrošnja električne energije u Hrvatskoj trenutačno kreće oko 20 teravatsati godišnje te se procjenjuje da bi se do 2050. mogla povećati na 37 do 42 Twh godišnje, iz čega proizlazi njegov zaključak o potrebi nove proizvodnje između 17 i 22 Twh godišnje uz povećanje vršne snage na 5400 megavata.
"Moramo voditi računa o tome da elektrana TE Plomin 2 prestaje s radom do 2033., a NE Krško do 2043. Nakon toga ostaje 600 do 650 megavata stabilne snage u hidroelektranama. Bez nove bazne proizvodnje imamo uvoz i ranjivost sustava", upozorava se u prezentaciji osnivača INETEC-a uz podsjećanje da obnovljivi izvori energije ne prate potrošnju i ne osiguravaju baznu snagu. Energija, ističe Čorak, nije isto što i snaga.
Uloga plina
U dijelu izlaganja posvećenom plinu Čorak, među ostalim, napominje kako se na cijenu plina mora nadodati ugljični otisak, što daje trošak proizvodnje u rasponu od 110 do 240 eura po megavatsatu. Varijabilni trošak nuklearne energije je 10 eura po megavatsatu.
- Plin ne smije biti temelj sustava, nego dopunski izvor - upozorava Čorak.
Nuklearna elektrana Hrvatskoj bi osigurača od 1000 do 1200 megavata snage, pokrila bi oko 25 posto godišnje potrošnje i omogućila stabilnu energiju 24 sata svakog dana u tjednu. Nuklearna elektrana osigurava i niže cijene i integraciju obnovljivih izvora energije, a u konačnici energetsku suverenost.
- Vlada treba uključiti nuklearnu opciju u energetsku strategiju, stvoriti regulatorni okvir, uključiti znanost i industriju, reaktivirati lokacije Prevlaku i Tanju te izabrati preferentnu lokaciju - predlaže autor prezentacije. Kao alternativu osiguravanju energetske suverenosti Čorak označava nastavak uvoza električne energije uz posljedičnu nestabilnost.
- Nuklearna elektrana nije samo energetski projekt, to je projekt nacionalne sigurnosti - poručio je osnivač INETEC-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....