Nacionalni park Brijuni može se pohvaliti više nego odličnom sezonom koja je potukla rekorde iz 2019. godine. Do 6. rujna ovo je otočje ostvarilo 38.756 noćenja, što je u odnosu na 2019. plus od 13 posto, a u financijama je to rast od 17 posto. Što se tiče izletnika, njih je bilo malo manje nego 2019., najviše zbog toga što su veće grupe otpale zbog epidemije. Zasad ih je bilo 129.040 tisuća, što je minus od 12 posto u odnosu na 2019. U financijama je to manjak od 3 posto.
Ravnatelj Parka Marno Milotić koji odrađuje svoje zadnje dane u ovom mandatu, itekako je zadovoljan, i to ne samo sezonom nego i svime što je učinjeno otkad je prije četiri godine počeo voditi Park. Prvi zadatak tada mu je bio potpisati ugovor za europski projekt Novo ruho Brijuna, vrijedan 42 milijuna kuna.
Restoran u zakup
A što taj projekt konkretno znači? Znači jako puno za Nacionalni park jer će se njime dosad za posjetitelje zatvoren dio Brijuna napokon otvoriti za javnost. Riječ je o otoku Malom Brijunu, koji će s kopnom biti povezan novim hibridnim katamaranom za 150 putnika, na kojem će se moći noćiti u preuređenim vojničkim spavaonicama i gdje ćete moći uživati na terasi restorana s pogledom na lučicu sv. Mikula. Dakle, od idućeg proljeća na Malom Brijunu moći će se šetati uz pomoć vodiča ili mobilne aplikacije NP-a, obići tvrđavu Minor i jednostavno uživati u divljoj, a pitomoj prirodi otočića koji ste dosad mogli posjetiti jedino kada je Teatar Ulysses održavao svoje predstave ili koncerte.
Novi safari-park
- Još nas u iduća dva mjeseca čeka opremanje objekata koji su sada građevinski dovršeni, a za mjesec i pol bit će zgotovljen i katamaran u pulskom brodogradilištu Tehnomont. S novim programima za Mali Brijun počinjemo iduće predsezone. Ove zime ovdje nas čeka jako puno posla - uređenje plaža i hortikulturno uređenje okoliša smještajnih objekata i restorana, staza i utvrde. Slijedi i čišćenje šume - ističe ravnatelj NP Brijuni. Kaže da će restoran vjerojatno dati u zakup jer već sada muku muče s radnom snagom u ugostiteljstvu, a želja mu je da on ne bude samo za potrebe izletnika i svih onih koji ovdje budu na smještaju - od školskih, umjetničkih i znanstvenih do drugih družina i programa, nego i za jahtaše.
- Cilj nam je da ovaj restoran nudi i kvalitetnu à la carte ponudu, odnosno fine dining - ističe Milotić dok nam pokazuje novoobnovljene austrougarske vojne objekte. Sukladno strogim konzervatorskim uvjetima, uređeno je sedam građevina od 863 četvorna metra, koje imaju 17 soba za 71 osobu. Bit će registrirani kao hostel. Milotić kaže da sada izrađuju i projekt hortikulture oko objekata, a u planu je i obnova urušenog mola na kojem su se nekad vezale brodice za bivšu tvornicu Siemens, kao i vojnih objekata s druge strane otoka i same tvornice, čime bi se poduplali kapaciteti te bi otočić živnuo. Sve su to projekti koje bi Milotić, kako kaže, rado odradio i u drugim mandatu bude li izabran na aktualnom natječaju za novog ravnatelja. Uz to, još mnogo toga u tijeku te će se realizirati tijekom sljedećih pet godina. Ukupna je vrijednost radova oko 150 milijuna kuna, i to bez ulaganja u hotele.
- Trenutno smo započeli s projektiranjima i izradom dokumentacije za uređenje novog safari-parka, starih austrijskih šetnica i pješačkih i biciklističkih staza na Velikom Brijunu te Fazanerije. Dogovorena je suradnja sa zoološkim vrtovima u Zagrebu, Ljubljani, Plzenu, Pragu i Beču u razmjeni životinja, započet je projekt uređenje hortikulture u luci sv. Mikula na Malom Brijunu. Potrebno je urediti šetnice, staze i putove te edukativnim pločama označiti lokacije na Malom Brijunu, doraditi aplikaciju Brijuni pocket guide s novim točkama na Velikom Brijunu i posebnim odjelom za vođenje na Mali Brijun, zatim preustrojiti i digitalizirati sustav i način iznajmljivanja elektromobila i bicikala. Trebamo započeti i s projektima uređenja Piska i bivše tvornice Siemens, pristupnih molova i luke na Velikom i Malom Brijunu, novog muzeja Paula Kupelwiesera, kao i zamijeniti postav i urediti sadašnji prirodoslovni muzej. Čeka nas i uređenje te kreiranje postava u prostoru kule i venecijanskog kaštela, obnova centralnih građevina na Velikom Brijunu kao što su zgrada zimskog bazena, Vila Kupelwieser, vila Magnolija, vila Borika, Vila Fažanka i Vila Perojka. Tu je i osposobljavanje i uređenje volonterskog centra i još mnogo toga, govori nam Milotić. Tu treba uvrstiti i milijunska ulaganja u temeljnu vodovodnu, električnu i kanalizacijsku infrastrukturu.
Pitamo ga je li očekivao ovakav opseg zadataka kada se prvi put javio na natječaj. Tada je bio bez posla i konkurirao je za isto mjesto u drugim nacionalnim parkovima. Nije mu žao što je izabran da vodi Brijune, za koje kaže da ti uđu pod kožu iako je ovaj park teško voditi.
Nedostatak radne snage
- Dočekao me zastarjeli sustav koji nije funkcionirao u realnom vremenu i nije se dobro nosio s ciljevima i potrebama modernih ustanova. Morali smo sve napraviti ispočetka te restrukturirati i prije svega digitalizirati sustav. Budući da sam trećeg dana svojeg mandata potpisao ugovor vrijedan 42 milijuna kuna, bilo je nužno u najkraćem roku formirati tim koji će se baviti realizacijom i provedbom najkompleksnijeg projekta u povijesti ustanove - pojašnjava.
I tada su na površinu isplivali mnogi problemi, kao što je nedostatak kvalitetne radne snage.
- Uspio sam uvjeriti Ministarstvo da je opcija vanjskih suradnika preskupa i dugoročno neodrživa. Osnovali smo novu Službu za pripremu i provedbu projekata i zaposlili već gotove ljude koji imaju iskustva u području projekata EU. To je bio pun pogodak. Taj tim ne samo da je opravdao povjerenje, nego sada i kontrolira i druge projekte, vrijedne desetke milijuna kuna, izuzetno važne za park - zaključuje on.