Liberalne demokracije predvođene SAD-om i u najnovijem istraživanju Međunarodnog instituta za istraživanje mira sa sjedištem u Stockholmu (SIPRI) o međunarodnoj trgovini naoružanjem predvode listu najvećih svjetskih izvoznika oružja.
Osim SAD-a, koji je prema izračunu SIPRI-ja između 2019. i 2023. izvezao 42 posto cjelokupnog svjetskog izvoza oružja, među pet najvećih izvoznica naoružanja su još su dvije države demokratskog svijeta - Francuska (drugo mjesto s udjelom od 11 posto) i Njemačka, na petom mjestu i udjelom od 5,6 posto u ukupnom svjetskom izvozu. Kvintet vodećih izvoznica oružja zatvaraju Rusija, na diobi drugog mjesta s Francuskom, i Kina na četvrtom mjestu i udjelom od 5,8 posto.
Među deset najvećih globalnih trgovaca naoružanjem još su tri europske demokracije, Italija, Velika Britanija i Španjolska, kao i još dva američka vojna saveznika, Izrael i Južna Koreja. Rat s Hezbolahom, prema spomenutome izvješću, donio je i Izraelu rast uvoza naoružanja od 5,1 posto, a pritom su iz SAD nabavili 70 posto, a iz Njemačke 30 posto potreba. Svjetska trgovina oružjem smanjena je u proteklih pet godina za 3,3 posto u odnosu na razdoblje 2014.-2018., utvrdilo je ovo istraživanje.
- Pet najvećih izvoznika oružja u spomenutom razdoblju činili su 75 posto ukupnog izvoza oružja. Izvoz oružja SAD-a i Francuske porastao je u promatranome razdoblju, dok je ruski, kineski i njemački izvoz oružja pao. SAD i države zapadne Europe zajedno su činile 72 posto ukupnog izvoza oružja u razdoblju 2019.–2023., u usporedbi sa 62 posto u razdoblju 2014.–18. - ističu autori SIPRI-jeva izvješća.
Kineski pad
Pad ruskog izvoza oružja značajan je, prema istim izvorima. Između 2014. i 2018. petina svjetskog izvoza išla je iz Rusije, a u od 2019. do 2023. isti je pokazatelj iznosio 11 posto. Kina bilježi daleko blaži pad od ruskog, jer je njezin udjel u svjetskoj trgovini naoružanjem između 2014. i 2018. iznosio 5,9 posto. S druge strane, SAD su svoj udjel u globalnoj razmjeni oružja povećale s 34 posto (2014.-2018.) na 42 posto, a Francuska s 7,2 posto na 11 posto.
Kada je u pitanju uvoz naoružanja, i dalje najveće količine uvoze Indija i Saudijska Arabija, zajedno gotovo 20 posto svjetskog uvoza, s tim da je Indija, s udjelom od 9,8 posto, preskočila Saudijce koji su u SIPRI-jevom istraživanju za razdoblje od 2014. do 2018. bili na samom vrhu ljestvice najvećih uvoznika. Snažno je, na treće mjesto svjetskih uvoznika naoružanja, skočio Katar s ostvarenim udjelom od 7,6 posto, a na četvrtom je mjestu Ukrajina u koju je između 2019. i 2023. priteklo 4,9 posto svjetskog uvoza oružja. Valja istaknuti i Japan koji je šesti najveći uvoznik naoružanja po najnovijim podacima, s udjelom od 4,1 posto i rastom od 155 posto u odnosu na razdoblje od 2014. do 2018..
- Došlo je do sveukupnog smanjenja transfera oružja u sve druge regije osim Azije, Oceanije i Bliskog istoka u kojima je nastavljen uvoz oružja u puno većim količinama od onih u Europi. Devet od deset najvećih uvoznika oružja u razdoblju 2019.–2023., uključujući prva tri Indiju, Saudijsku Arabiju i Katar, bili su u Aziji i Oceaniji ili na Bliskom istoku. Ukrajina je postala četvrti najveći uvoznik oružja na svijetu nakon što je primila transfere velikog broja oružja iz više od 30 država u razdoblju 2022.–2023. - navodi se u SIPRI-ijevu istraživanju. Rast uvoza oružja u Ukrajinu, kada se usporede dva spomenuta petogodišnja razdoblja, iznosi čak 6633 posto.
- SAD su isporučile 39 posto ukrajinskog uvoza oružja u razdoblju 2019.–2023., a slijede Njemačka (14 posto) i Poljska s 13 posto. Kako bi proširili ukrajinske vojne sposobnosti, dobavljači su 2023. godine počeli isporučivati artiljerijske sustave dugog dometa. Na primjer, Poljska i Slovačka donirale su 27 borbenih zrakoplova viška, a Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo isporučile su projektile dometa 300 kilometara. Tijekom godine Belgija, Danska, Nizozemska i Norveška također su počele pripremati isporuku preko 50 borbenih zrakoplova u Ukrajinu – navodi SIPRI.
Rafali u naletu
Iako Europa u globalu ‘zaostaje‘ za Azijom, Bliskim Istokom i Oceanijom po količini uvezenog naoružanja, ipak se i na Starom kontinentu u proteklih pet godina bilježi porast naoružavanja.
- Uvoz oružja od strane europskih država bio je veći za 94 posto između 2019. i 2023. u odnosu na razdoblje od 2014. do 2018.. Izvoz iz SAD-a u Europu u proteklih pet godina porastao je za 20 posto u odnosu na period od 2014. do 2018., dosegnuvši 55 posto – napominje se u spomenutoj analizi, koja donosi i podatke o isporuci vrsta naoružanja u nastupajućem razdoblju prema već ugovorenim poslovima. Tako će SAD izvesti 1071 vojni zrakoplov, a Francuska 223 istovrsne letjelice. Zanimljivo je da će Kina izvesti više vojnih aviona, 91, od Rusije, koja je ugovorila izvoz 55 letjelica. Amerikanci su ugovorili i izvoz 390 vojnih helikoptera, daleko više nego svi zajedno.
Američka vojna industrija ugovorila je i najveću količinu izvoza vojnih vozila svih vrsta, 2848, kao i oruđa artiljerije, 718. Iznimka od dominacije američkog izvoza su tenkovi, Južna Koreja je ugovorila izvoz 972 tenka, a Kina 566 tenkova, pet više od SAD-a.
Analizirajući prodor Francuske na diobu drugog mjesta svjetskih izvoznika oružja, SIPRI, među ostalim, ističe da 29 posto francuskog izvoza ide u Indiju te da 64 zemlje svijeta kupuju naoružanje iz jedne od najvećih članica EU. Dodaju i prodaju 18 borbenih zrakoplova Rafala Grčkoj. Iako je i Hrvatska kupila te zrakoplove od Francuske, SIPRI ističe kako glavnina izvoza Rafala ide u azijske države i Egipat. Prodaja Rafala skočila je s 23 primjerka u razdoblju od 2014. do 2018. na 94 u proteklih pet godina, a SIPRI ističe da su daljnjih 193 Rafala u procesu narudžbe i ugovaranja.
Naoružavanje Azije
I Rusija u Indiji ima najboljeg kupca oružja, proizlazi iz podataka koje je prikupio štokholmski institut. I dalje rast ruski izvoz naoružanja u Kinu i u Egipat. Amerikanci izvoze u 107 zemalja svijeta, a najveći udjel u prodaji otpada im na Bliski istok, 38 posto.
Osim Ukrajine i Japana, porast uvoza veći od 100 posto u proteklih pet godina u odnosu na razdoblje 2014.-18. bilježe, među ostalim, i Katar (gotovo 400 posto), Nizozemska (751 posto) i Poljska s rastom od 253 posto. Najveći pad uvoza bilježe, među ostalim, afričke zemlje Alžir (pad od 77 posto) i Maroko, koji je u proteklih pet godina uvezao 46 posto manje oružja nego u razdoblju 2014.-2018.. Uvoz je, na razini kontinenata, u promatranim razdobljima pao i u Sjevernoj i Južnoj Americi, i to za sedam posto. Institut skreće pozornost na podatak da u proteklih pet godina nije bilo izvoza ruskog naoružanja u Južnu Ameriku.
Razmatrajući naglašeno naoružavanje Indije i Pakistana, SIPRI konstatira da Indiju, osim Rusije, naoružavaju Francuska i SAD, a Pakistan u vrlo visokom udjelu (82 posto kompletnog pakistanskog uvoza) Kina. Utanačena vojna suradnja Kine i Rusije vidljiva je iz podatka da 77 posto svojih potreba za uvoznim naoružanjem Kina rješava iz Rusije.
Posvetivši dio izvještaja Tajvanu i napetostima te države s Kinom, SIPRI navodi kako je Tajvan u proteklih pet godina uvezao 66 borbenih aviona, 108 tenkova i 460 artiljerijskih oruđa za borbu protiv mornarice. Sve iz SAD-a.