Europski parlament prošli je tjedan izglasavanjem triju propisa otvorio put korištenju sredstava iz plana "Europa buduće generacije", najambicioznijeg programa za oporavak država članica nakon pandemije. Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta zastupnici su usvojili odluke o odobravanju triju urednih, jedne provedbene i dviju operativnih uredbi, koje su nužne kako bi se proračun Europske unije popunio i takozvanim vlastitim sredstvima. Te se odluke nadovezuju na prethodne koje je predložila Europska komisija, a podržao Europski parlament u jesen 2020. o "vlastitim sredstvima".
Vraćanje kredita
Prema priopćenju Europskog parlamenta, usvojene uredbe uključuju odredbe o izračunu i pojednostavljenju prihoda Unije, upravljanju novčanim tokovima te pravima nadzora i inspekcije. One su nužne kako bi se osiguralo neometano funkcioniranje reformirane prihodovne strane proračuna EU.
Bez ovih odluka Europskog parlamenta, kao i nužne ratifikacije u svim državama članicama Europske unije, sredstva iz spomenutog fonda se ne bi mogla koristiti. Međutim, kada odluke stupe na snagu, onda će se paket moći koristiti i retroaktivno od 1. siječnja ove godine.
Inače se proračun EU uglavnom puni uplatama država članica, neke od njih daju manje, a dobivaju više, te su "neto korisnici", a druge daju više nego što iz zajedničkog proračuna apsorbiraju, i one su "neto uplatitelji". To je i smisao kohezijske politike kako bi manje razvijene države članice uhvatile korak s onima koje su bogatije.
Međutim, u proračun EU dolaze i sredstva iz takozvanih vlastitih izvora. Ovo što su izglasali zastupnici Europskog parlamenta omogućit će i nove namete na otpad od plastike, dio od poreza na dodanu vrijednost. Kako će paket od 750 milijardi eura iz programa oporavka "Europa buduće generacije" biti punjen i kreditima i jamstvima EU, bez ovih odluka zaduživanje EU ne bi bilo moguće. Tako će iz ovih fondova biti osigurana sredstva i za jamstva i za vraćanje kredita.
Ratifikacija
Upravo je zbog činjenice da se EU mora zadužiti uime svih država članica nužno da odluke odobri i Europski parlament te ratificiraju svi nacionalni parlamenti država članica. Iako su se neki zastupnici protivili načelu prema kojemu bi sve države trebale zajedno jamčiti za sredstva koja dobivaju i druge države, u Europskom parlamentu je na kraju velika većina bila za usvajanje spomenutih odluka.
Europski parlament objasnio je u priopćenju nakon glasanja i korake koje treba slijediti u implementaciji ovih odluka. Prvi korak, tijekom ove godine, bit će ubiranje doprinosa za nerecikliranu plastiku koji je uveden u siječnju 2021. Novi zakonodavni prijedlozi o mehanizmu za graničnu prilagodbu emisija ugljika, o digitalnom nametu i o sustavu EU za trgovanje emisijama iznijet će se u lipnju.
Drugi korak bit će tijekom 2022. i 2023. godine. Vijeće Europske unije raspravljat će o tim novim izvorima prihoda najkasnije do 1. srpnja 2022. kako bi se uveli do 1. siječnja 2023. Treći će korak biti u razdoblju od 2024. do 2026. godine. Komisija će predložiti i dodatna sredstva iz vlastitih izvora koja bi mogla biti prikupljena od poreza na financijske transakcije i drugim financijskim doprinosima korporativnog sektora ili nove osnovice zajedničkog poreza na dobit.
U Europskom parlamentu je potpora za ovaj program velika, bez obzira na stranačku pripadnost zastupnika. To je bilo jasno i u izjavama predstavnika političkih skupina i izvjestitelja Europskog parlamenta. Jose Manuel Fernandes, zastupnik Europske pučke stranke iz Portugala, naglasio je važnost Europskog parlamenta kao velikog zagovornika programa za oporavak.
"Europski parlament ponovo je odredio daljnji tijek događaja. Odobravanjem ovog paketa osigurali smo da sustav vlastitih sredstava EU pridonese uspostavi plana oporavka 'Europa buduće generacije' čim države članice ratificiraju Odluku o vlastitim sredstvima. Današnje glasanje podsjetnik je na to da moramo brzo i odlučno djelovati kako bismo pokrenuli oporavak", rekao je.
Njegova kolegica iz Liberalne skupine RENEW Valerie Hayer bila je sličnog stava.
"Parlament ponovno brzo djeluje kako bi plan oporavka postao stvarnost. Sad pozivamo države članice da što prije ratificiraju plan oporavka. Ne možemo si dopustiti kašnjenje. Osim toga, sporazum o vraćanju duga iz prosinca obvezuje Komisiju da u lipnju ove godine iznese prijedlog o digitalnom nametu EU, bez obzira na to što će se dogoditi na razini OECD-a", rekla je ova francuska zastupnica.
Kompromis
Europski parlament i prije je tražio veća sredstva iz proračuna EU za oporavak, te za inovacije i istraživanje. Međutim, tijekom pregovora o višegodišnjem financijskom okviru ključne države članice su se protivile povećanju proračuna EU, pogotovo zato što je Europsku uniju napustila Ujedinjena Kraljevina, koja je bila jedan od najvećih neto uplatitelja u zajednički proračun.
Na kraju je u ljeto prošle godine postignut kompromis. Zbog pandemije, osim višegodišnjeg proračuna, usvojen je i poseban plan za oporavak od 750 milijardi eura, od kojeg će države članice, što putem izravne bespovratne pomoći što povoljnim kreditima, financirati oporavak i investirati u povećanje otpornosti na slične krize u budućnosti.
Sada su na redu države članice, koje moraju ratificirati ove odluke. Europski parlament im je poslao poruku da to učine što prije jer su sredstva iz ovog programa ključna za mnoge države članice kako bi započeo pravi oporavak.
