U prvoj polovici godine uzgajivači zaštićenih ovaca na otoku Pagu imaju najviše posla jer u tom periodu dva puta dnevno bez obzira na životne ili vremenske okolnosti traje mužnja zaštićenih Paških ovaca iz čijeg mlijeka se dobiva Paški sir i Paška skuta.
„Sezona mužnje je na vrhuncu i do sada je vrlo dobra. Imamo dosta mlijeka, a ostaje vidjeti hoćemo li uspjeti prodati sir“, ističe Martina Pernar Škunca, suvlasnica Paške sirane operativno zadužena za marketing i izvoz, koja dodaje da se mlijeko za Paški sir može dobiti isključivo od mlijeka Paških ovaca koje vrše ispašu na otoku Pagu. Procjenjuje se da ih na otoku ima između 35 i 42 tisuće. Problem je i to što zbog niza ograničenja nema većeg prostora za povećanje proizvodnje Paškog sira. Paška sirana ima vlastito stado od 2 500 ovaca, a mlijeko otkupljuje od 134 kooperanata.
„Kada bi i htjeli povećati broj ovaca došlo bi do problema zbog toga što smo ograničeni pašnjacima. Pašnjake dodatno smanjuju građevinske i turističke zone, a i sam otok je prostorno limitiran“, pojašnjava Pernar Škunca, koja navodi i problem starije životne dobi uzgajivača ovaca kao ozbiljan problem jer se mlađi ljudi teže odlučuju za taj poziv. Za povećanje proizvodnje Paškog sira na dosadašnji način nema puno prostora jer nedostaje pašnjaka.
Edukacija mladih ljudi
Kako bi mlade ljude zainteresirali za uzgoj ovaca Paška sirana je realizirala staru ideju tako da u suradnji sa Agronomskim fakultetom u Zagrebu, točnije profesorom Antunom Kostelićem, radi na razvoju projekta Centra za ovčarstvo na Pagu. Centar bi se bavio edukacijom mladih ljudi kako bi se povećale količine mlijeka. Osigurana je lokaciju na kojoj postoji skoro završeni objekt s popratnom infrastrukturom.
„Pored uzgoja ovaca i proizvodnje mlijeka, jedan od ciljeva Centra za ovčarstvo bi bio provoditi istraživanja koja bi osigurala povećanje proizvodnje mlijeka pritom ne mijenjajući tradicionalni ekstenzivni način uzgoja ovaca. Istraživanjima provedenim proteklih nekoliko godina, utvrđeno je da postoji veliki prostor za unapređenje proizvodnje na području uzgojno selekcijskog rada, hranidbe ali i zaštite zdravlja ovaca. Centar bi bio i mjesto na kojem će se provoditi edukacija uzgajivača, studenata ali i stručnjaka iz područja agronomije, veterine i srodnih struka o stočarstvu na krškim područjima. Za sada imamo usmenu podršku u Ministarstvu poljoprivrede, a nadamo se da će u skoroj budućnosti pokretanje takvog centra biti podržano iz nekih od mjera ruralnog razvoja. Osnivanje ovakvog centra, za nas u Paškoj sirani, značilo bi zaista puno jer za nas Paški sir nije samo sir. Paški sir je dio naše tradicije, dio našeg nasljeđa. Osnivanjem Centra za ovčarstvo mi ostavljamo nešto nasljeđe generacijama koje dolaze i osiguravamo opstojnost paškog ovčarstva i sirarstva“, pojašnjava Martina Pernar Škunca.
Zaštita Paškog sira
Zaštita izvornosti Paškog sira je bila neizbježan ali i dugotrajan proces. Ta zaštita nije samo marketinški značajna jer osigurava potrošačima sigurnost da su kupili Paški sir koji se dobiva točno na propisan način a njegovim proizvođačima daje sigurnost jer dugoročno onemogućava patvorenje, zloupotrebu i pogrešno deklariranje. Štiti se ime i naziv Paškog sira. Zaštita izvornosti Paškog sira potvrđena je krajem 2019. godine. Zbog te zaštite je i osnovana Udruga proizvođača paškog sira koja okuplja devet proizvođača. Sveukupno se na Pagu ovisno o godini proizvede 150 tona Paškog sira.
Izvoz Paškog sira
Pernar Škunca kaže da su u Paškoj sirani ponosni što su potrošači u SAD-u jako dobro prihvatili njihova dva sira Paški sir i Dalmatinac. Preko uvoznika Forever Cheese njihov sir je prisutan u delikatesnim trgovinama širom SAD-a.
„Nije riječ samo o našim iseljenicima nego su njegovi kupci općenito ljubitelji delikatesnih proizvoda u SAD-u. Unatoč tome što je cijena Paškog sira vrlo visoka i što mi s cijenom i nismo konkurentni na svjetskom tržištu. Naš sir nije samo skup za naše građane nego je skup i za građane najrazvijenijih zemalja. Visoka cijena Paškog sira ograničavajući faktor za plasman u Dubai i u Japan gdje pokušavamo. Japansko tržište smo preko tvrtke Chesco htjeli otvoriti i zbog Olimpijskih igara, ali one će se, očito, održati u posebnim uvjetima. Nismo odustali i nadamo se da će to ipak ići u dobrom smjeru“, ističe Martina Pernar Škunca koja kaže da nije sigurna da su kod nas svi svjesni vrijednosti brenda Paškog sira.
„Plasmanom i pozicioniranjem naših sireva u SAD, mi smo ucrtali Hrvatsku na svjetsku kartu sira. Tamo smo u najatraktivnijim trgovinama organskih proizvoda, a ponosni smo i na to što nas prepoznaju i naši iseljenici. U prošloj kriznoj godini smo otvorili ukrajinsko tržište. Već se sprema treća isporuka u njihov maloprodajni lanac Fozzy Grupa. I to nije odmah došlo. Mi smo 2015. godine bili u gospodarskom izaslanstvu u Ukrajini a, evo, krajem prošle godine smo počeli isporuku. Ne treba odustati od niti jednog tržišta. Za plasman na neko tržište nije dovoljna naša lijepa priča o načinu proizvodnje“, pojašnjava voditeljica marketinga u Paškoj sirani koja nabraja da Paška sirana tradicionalno izvozi u Sloveniju , Švedsku, Bosnu i Hercegovina, Austriju I Njemačku, nešto malo izvozi u Singapur i na etničko tržište u Velikoj Britaniji.
Hrvatsko tržište, napominje Pernar Škunca ,vezano je uz turističku sezonu.
„Još jedna loša sezona ostavila bi velike posljedice po gospodarstvo, a pogotovo po proizvođače“, naglašava naša sugovornica.