Zatvaranje gospodarstva, drugi put ove godine, moglo bi biti pogubno i zahtijeva hitne mjere obeštećenja gospodarstvenika.
Šestorica njih iz šest različitih sektora - Branko Roglić, vlasnik Orbico grupe, zatim Vlado Krauthaker, vlasnik vinarije Krauthaker iz Kutjeva, direktor Zračne luke Brač Tonči Peović, Igor Josip Lešić, predsjednik Uprave Drvoproizvoda iz Jastrebarskog, predsjednik Uprave Sunce Hoteli Hrvoje Veselko te direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić - za Jutarnji list iznose scenarije za državnu intervenciju kojom bi se mogla spasiti radna mjesta, održati proizvodnja i očuvati ekonomija.
Prijedlozi su različiti: od odgoda ili moratorija na kredite preko mjera za očuvanje radnih mjesta do ukidanja parafiskalnih nameta i privremenog ukidanja obaveze plaćanja poreza i prireza. No, svi se slažu u jednom: mjere se moraju donijeti što je prije moguće, već ovih dana, jer gospodarstvenici i kompanije ne mogu poslovati ako ne znaju s čime mogu računati.
Branko Roglić, vlasnik Orbico grupe. Vlada mora napraviti sve da se ne ugase radna mjesta u zemlji
Mjere zaštite zdravlja koje je donijela Vlada RH su u redu, samo ih trebamo svi poštovati i provoditi. Očuvanje zdravlja je najvažnije u ovoj situaciji. Mjere su u redu, ali molim sve građane da ih poštuju. Zatim po važnosti dolaze mjere za očuvanje radnih mjesta i gospodarstva, što bih stavio na drugo mjesto prioriteta u ovoj situaciji. Vlada RH mora sve napraviti kako bi očuvala gospodarstvo te sve napraviti da se ne ugase radna mjesta. Ako poduzeća bankrotiraju i ako se ugase radna mjesta, tko će onda pomoći Vladi da može servisirati kredite. Gospodarstvo treba održati i zbog vraćanja kredita koje Vlada uzima i za funkcioniranje, ali i za pomoć gospodarstvu. Gospodarstvo je to koje će omogućiti da država vraća kredite. Zato država mora paziti da što prije pomogne.
Vlado Krauthaker, vlasnik Krauthakera iz Kutjeva: Najvažnija je sad odgoda ili moratorij na otplatu kredita
Nema svaki gospodarski sektor niti svaka djelatnost u ovoj situaciji iste probleme, niti smo svi jednako pogođeni. Najvažnije mjera u ovom trenutku je odgoda ili moratorij na otplatu kredita, što bi država trebala dogovoriti s bankama. Kamo sreće da su dogovorili i niže kamate ili da se za vrijeme trajanja pandemije priznaje samo glavnica, odnosno da se ne zaračunavaju kamate. Ako se zatvore ugostiteljski objekti, vinari neće imati prihod, tako da su ponovno nužne mjere za očuvanje radnih mjesta i za održavanje likvidnosti. Naše poslovanje je u najvećoj mjere vezano uz turizam i ugostiteljstvo, odnosno sektore koji trpe velike posljedice krize. Zato čitavo vrijeme dok traje kriza mjerama treba pratiti gospodarstvo.
Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma: Nužno je vidjeti što od mjera treba nastaviti ili izmijeniti
Za potporu turističkim kompanijama nužna su dva setamjera. Prvi se odnosi na covid, a drugi na strateško jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma. Što se tiče covida, nužno je vidjeti što od aktualnih mjera treba unaprijediti, što treba nastaviti, što izmijeniti ili dodatno uvesti za održavanje likvidnosti i oporavak sektora u kratkom roku i s ciljem pripreme za sljedeću godinu. Tu se prije svega misli na nastavak potpora za očuvanje radnih mjesta u turizmu najmanje do 1. travnja 2021., pogotovo za najugroženije poduzetnike u turizmu jer tvrtke bilježe veliki pad prihoda. Predlažemo i uvođenje mjere "čekanje na posao", kao prilagodbe mjere skraćenja radnog vremena na način da se u obzir uzmu sve specifičnosti turizma: sezonalnost, preraspodjela, prekid rada…
Igor Josip Leščić, predsjednik Uprave Drvoproizvoda: Jedno je sigurno, nedostajat će obrtnih sredstava poslije krize
Mogu govoriti samo o industriji jer nisu sve djelatnosti jednako pogođene niti imamo iste probleme. Mjera pomoći za očuvanje radnih mjesta je odlična i to je pogođena mjera. Za industriji u krizi i poslije krize je jedno sigurno, a to je da će nedostajati obrtnih sredstava. Nužno je napraviti kvalitetnu liniju za financiranje obrtnih sredstava tvrtkama koje su pogođene ovom krizom. To su dvije najvažnije mjere koje su potrebne proizvodnom sektoru. Tu su još brojne mjere koje nam mogu olakšati situaciju. Recimo, Hrvatske šume su nama proizvođačima iz drvno prerađivačkog sektora omogućile dulje rokove plaćanja sirovine-trupaca, a jedinice lokalne samouprave izišle su u susret s odgodom i smanjenjem komunalnih naknada...
Tonči Peović, direktor Zračne luke Brač: Treba pravilno raspodijeliti teret krize na sektore
Stvar je potpuno jasna. Činjenica je da je gospodarska aktivnost u hibernaciji tako da bi trebalo smanjiti fiskalne namete koji se ne naplaćaju po učinku poslovanja. Druga i treća mjera su pomoć u očuvanju radnih mjesta i održavanju likvidnosti poslovanja. Isto tako treba pravilno raspodijeliti teret krize na privatni i javni sektor. Ne može se dogoditi da privatni sektor otpušta radnike, a da javni sektor podiže plaće. To je loš signal. Mi ćemo morati donijeti paket mjera prema aviokompanijama u smislu smanjenja cijena i podjele rizika. Aviokompanije su u vrlo teškoj situaciji, tako da ne možemo očekivati da ćemo od njih naplatiti onoliko kako smo naplaćivali prije krize. Hrvatska je dala potporu Croatia Airlinesu, ali kod nas strane kompanije imaju tri četvrtine prometa.
Hrvoje Veselko, predsjednik Uprave Sunce Hoteli: Izuzetno je važno da se potpore definiraju do 15. prosinca
Unatoč potpunoj obustavi poslovanja na početku pandemije i neizvjesnosti sezone, Sunce Hoteli su korporativnim komuniciranjem najavili da neće otpuštati zaposlenike. To smo obećanje i održali, naravno, uz pomoć Vlade, mjerom za očuvanje radnih mjesta. To je bila ključna mjera. Stoga očekujemo da će se u 2021. godini nastaviti s primjenom potpora za očuvanja radnih mjesta po neizmijenjenim uvjetima, kriterijima i iznosima koji su definirani za razdoblje od listopada do prosinca ove godine. Ono što je iznimno važno jest da se potpore definiraju najkasnije do 15. prosinca, jer se jedino tako može planirati budžet, a samim tim i osigurati stabilnost radnih mjesta, što nam je prioritet.