Plaće u hrvatskom javnom sektoru isplaćuju se na temelju više od 300 propisa, primjenom tri različite osnovice te na temelju čak 567 dodataka. Štoviše, u mnogim slučajevima značaj dodataka za ukupni iznos plaće neusporedivo je veći od važnosti osnovice i koeficijenata jer dodaci čine veći dio plaće.
Nalazi su to Državnog ureda za reviziju, koji je jučer Saboru i Državnom odvjetništvu dostavio 121 izvješće o reviziji korisnika proračuna u prošloj godini. Državna revizija pritom se posebno pozabavila centralnim obračunom plaća (COP), za čiju je uspostavu dosad utrošeno 105 milijuna kuna. Iako sam informacijski sustav COP-a državnim revizorima nije sporan te je njegova uspostava ocijenjena učinkovitom, državni revizori ocjenjuju da je korištenje sustava samo djelomično učinkovito. Razlog tome je pravi kaos koji vlada u sustavu plaća u javnom sektoru, a u kojem su plaće, ponajviše zbog raznih dodataka, za poslove iste vrste različito plaćeni.
- Plaće u osnovi ne ovise toliko o koeficijentima, koliko o dodacima. U cijelom je sustavu puno nelogičnosti pa tako, primjerice, imamo šest različitih pozicija za tajnike i čak 18 za inspektore. Preporuka je da se stvori koordinacijsko tijelo za plaće koje bi bilo ustrojeno ili pri Ministarstvu financija ili pri Ministarstvu uprave te da se tako unese red u sustav plaća - kaže jedan naš sugovornik iz Državnog ureda za reviziju. On smatra i da bi najbolji model za dovođenje u red sustava plaća u javnom sektoru bilo uvođenje platnih razreda.
- Cilj bi trebale biti jednake plaće za rad jednake vrijednosti - smatra naš sugovornik.
Državni su se revizori dotaknuli i političkih stranaka i nezavisnih zastupnika, o kojima su jučer objavili 51 izvješće - 45 o političkim strankama i šest o neovisnim zastupnicima. O financijskim izvješćima političkih stranaka izraženo je 27 bezuvjetnih i 18 uvjetnih mišljenja, a o usklađenosti poslovanja 37 bezuvjetnih i osam uvjetnih mišljenja, dok su svi nezavisni zastupnici dobili bezuvjetna mišljenja.
Kao i ranijih godina, najčešće nepravilnosti kod političkih stranaka, ističu državni revizori, odnose se na računovodstveno poslovanje pa je tako revizijom utvrđeno, primjerice, da pojedine stranke rashode nisu evidentirale prema propisanom računskom planu, kao i da su pojedini poslovni događaji evidentirani bez vjerodostojne dokumentacije, a “šteka” i blagajničko poslovanje. Stoga je državna revizija političkim strankama i nezavisnim zastupnicima dala ukupno 210 naloga.
Pod lupom državnih revizora našle su se i donacije, koje državni revizori ocjenjuju kao područje visokog rizika, s obzirom na to da mogu biti povezane s neetičnim postupanjem donatora, odnosno sa situacijama u kojima se dobavljači istodobno pojavljuju i kao donatori. Ipak, ističu u Državnom uredu za reviziju, analizom podataka utvrđeno je da nije bilo nepravilnosti koje bi ukazivale na neetično postupanje.
Revizori su se pozabavili i poslovanjem 24 lučke uprave. Najgore je pritom prošla Lučka uprava Opatija - Lovran - Mošćenička Draga, kojoj su dali nepovoljno mišljenje.
Znanost i poljoprivreda: Uvjetno mišljenje Revizija izdala za dva ministarstva
Ministarstvo znanosti i obrazovanja jedan je od korisnika državnog proračuna koji je dobio uvjetno mišljenje državne revizije. Naime, revizija je u tom ministarstvu otkrila previše ugovora o djelu. Pojedine poslove iz djelokruga ministarstva u Ministarstvu znanosti i obrazovanja obavljali su u dužem razdoblju vanjski suradnici, a rashodi prema ugovorima o djelu iznosili su gotovo 6,1 milijun kuna, što je 9,3 posto planiranog iznosa za plaće, iako prema zakonu ti rashodi ne smiju prelaziti dva posto, kažu državni revizori.
Uvjetno mišljenje dobilo je i Ministarstvo poljoprivrede te Centar za restrukturiranje i prodaju. S druge strane, bezuvjetno mišljenje dobili su Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo vanjskih poslova te HZZO, pokazuju izvješća Državnog ureda za reviziju.