Poljaci imaju veće plaće od Hrvata, manju nezaposlenost, ali jedna brojka ide nam na ruku...

Poljski realni BDP per capita od 17.210 eura, kao ključni ekonomski pokazatelj koji iskazuje ukupnu godišnju vrijednost svih proizvedenih dobara i usluga u državi prilagođenu za inflaciju te podijeljenu s brojem stanovnika, lani je, prema podacima Eurostata, još uvijek bio niži od hrvatskog za 380 eura. Ističemo još uvijek jer višegodišnje tendencije neumoljivo ukazuju da će Poljska ekonomski, barem kada je riječ o kriteriju realnog BDP-a per capita, prestići Hrvatsku.

Realni BDP per capita u Poljskoj, naime, od 2023. do 2025. rastao je po prosječno većim stopama od istog pokazatelja za Hrvatsku. Ta je razlika, primjerice, lani bila 1,1 posto veći rast realnog BDP-a per capita u korist Poljske. Gledajući razdoblje od 2018. do 2025., Poljska je poboljšala realni BDP per capita za 3530 eura, a Hrvatska za 4310 eura.

Ono što je i dalje problem za obje spomenute članice EU jest zaostajanje za prosječnim realnim BDP-om per capita Europske unije i eurozone. Realni BDP per capita Europske unije lani je dosegnuo 34.200 eura, a u eurozoni 37.030 eura, što znači da su i Poljska i Hrvatska ispod 50 posto prosjeka EU.

Veće stope rasta

Hrvatska je na 46 posto prosjeka realnog BDP-a per capita eurozone, a Poljska nije u eurozoni pa je previše ne dotiče zaostajanje i za prosjekom europodručja. Za Poljsku i Hrvatsku utješno je da njihov realni BDP po stanovniku raste po većoj međugodišnjoj stopi nego što raste za EU i eurozonu. Međugodišnji rast realnog BDP-a per capita na razini EU lani je, primjerice, iznosio 1,1 posto.

U mjerenju s razvitkom Europske unije hrvatska Vlada najčešće koristi kriterij nominalnog BDP-a po stanovniku usklađen s paritetom kupovne moći (PPS), dokazujući da se jaz između Hrvatske i Unije smanjuje. Prema tom pokazatelju iz izvješća Eurostata Hrvatska je krajem prošle godine bila na 78 posto, a Poljska na 81 posto prosjeka EU. Zanimljivo je da se u potonjem pokazatelju s prosjekom EU još nije izjednačila nijedna članica EU iz nekadašnjeg socijalističkog lagera, a najbliže tome je Češka s 92 posto prosjeka. U svakom slučaju, što je bivša komunistička država ranije ušla u Uniju, bliže je sustizanju dosega prosječnog BDP-a po stanovniku usklađenog s paritetom kupovne moći (PPS) EU. Poljska je, podsjetimo, postala članica Unije 2004., a Hrvatska 2013. godine.

Izlazak iz korone

Usporedba veličine poljskog i hrvatskog BDP-a bez usklađivanja BDP-a s brojem stanovnika dviju država nema previše smisla zbog razlike u broju stanovnika, pa se malo bistrija slika dobiva kada se sagledaju stope rasta dvaju gospodarstava. Lani je Poljska ostvarila gospodarski rast od 3,6 posto, što je 0,2 posto bolji pokazatelj od rasta hrvatskog BDP-a. Gledajući razdoblje od korone, poljska ekonomija rasla je po prosječnoj stopi od 3,8 posto, a hrvatska je dosegnula istovjetni prosjek od 6,2 posto. Takva razlika u korist Hrvatske u značajnoj je mjeri posljedica slabijeg potonuća poljskog BDP-a u koroni (pad BDP-a od dva posto u 2020.) od armagedona koji je pogodio hrvatsku ekonomiju - pad BDP-a od 8,3 posto u 2020. godini.

Prije 35 godina kupovali su šećer na bonove, danas su europska velesila, a već 2028. prestići će i Švicarsku

Ispred Poljske i Hrvatske su po stopama rasta BDP-a u prošloj godini u EU bili samo Irska, Cipar i Malta. S udjelom od šest posto u ukupnoj lanjskoj vrijednosti industrijske proizvodnje u EU Poljska je peta najproduktivnija članica Unije, a ispred nje su samo Njemačka (udjel od 26 posto), Italija (14 posto), Francuska (12 posto) i Španjolska koja doprinosi s osam posto. S obzirom na to da je Poljska postala kapitalistička država prije 35 godina, njezin je udio u volumenu industrijske proizvodnje Unije - čije su osnivačice višestoljetne kapitalističke ekonomije poput Njemačke, Francuske, Nizozemske i Belgije - impozantan. Hrvatska je u grupi od 22 članice Unije koje zajedno doprinose godišnjoj industrijskoj proizvodnji EU s 29 posto ili svaka prosječno 1,3 posto.

Iskorak Orlena

Na snagu poljske industrije i njezinu dominaciju u odnosu na hrvatsku, među ostalim, ukazuje podatak da je među 500 najvećih kompanija Srednje Europe, prema rangiranju osiguravateljske kompanije Coface za 2023., njih 184 ili 36 posto iz Poljske, dok Hrvatska na toj listi participira s 15 kompanija. Među deset najvećih srednjoeuropskih kompanija, prema istom izvoru, šest ih je iz Poljske. Najveća srednjoeuropska kompanija po prihodu je poljski energetski gigant Orlen sa 63,9 milijardi eura prihoda, što je otprilike polovica hrvatskog BDP-a iz 2025. iskazanog kroz podatke i metodu Eurostata. Pritom treba računati s činjenicom da su s Orlenom vlasnički povezane još neke kompanije s popisa Cofacea.

Građanima Hrvatske i Poljske od makroekonomskih, industrijskih i korporativnih podataka zacijelo su važniji podaci o plaćama, inflaciji i kamatnim stopama na kredite koje, osim troškova života, ukazuju i na razinu poslovnih rizika u državama, pa i stanje zaduženosti njihovih država. Prema podacima poljskog državnog statističkog ureda GUS, tamošnja prosječna isplaćena plaća u 2025. iznosila je 2037 eura, dok je istovjetni podatak za Hrvatsku iz Državnog zavoda za statistiku 1449 eura.

Razlika od 558 eura u korist poljskih zaposlenika zasigurno nije tolika jer podaci Eurostata o godišnjoj plaći radnika u dvjema državama ukazuju na značajno manje razlike. Naime, prema Eurostatu, prosječna godišnja zarada radnika u Poljskoj bez dodataka poput dječjeg doplatka u 2025. iznosila je 20.000 eura, što daje mjesečni prosjek od 1666 eura. Isti pokazatelj Eurostata za Hrvatsku je 18.000 eura ili 1500 eura mjesečne zarade, što je vrlo blizu izračunima DZS-a. Stoga je prosječna mjesečna plaća u Poljskoj lani mogla biti veća otprilike 160 eura.

Inflacija i dugovi

Kada je u pitanju inflacija, u prošloj su godini u Poljskoj troškovi života u odnosu na 2024. porasli 3,3 posto, što je 1,1 posto manja stopa od naše inflacije. Od 2016. do 2025. Poljaci su pretrpjeli prosječnih 4,4 posto rasta potrošačkih cijena, dok je hrvatskim građanima u istom razdoblju život poskupio 3,3 posto. Prema podacima Europske središnje banke, prosječna kamatna stopa na dugoročne kredite u Hrvatskoj u rujnu ove godine iznosila je 3,59 posto, a u Poljskoj 6,23 posto.

S obzirom na izražene razlike u broju stanovnika i veličini ekonomija između dviju država, stanje zaduženosti Poljske i Hrvatske prikladno je promatrati kroz udio inozemnog duga u BDP-u. Prema potonjem kriteriju, obje države su među srednje zaduženim članicama EU: Poljska je lani dosegnula 60 posto udjela inozemnog duga u BDP-u, a za Hrvatsku je isti pokazatelj 58 posto. Što je još važnije, obje države lani su smanjile udjel inozemnog duga u BDP-u, ali pritom Poljska osjetno više od Hrvatske (smanjenje za tri posto) ostvarivši 7,3 posto smanjenja. Sve to znači da poljska i hrvatska ekonomija rastu snažnije od njihovih inozemnih dugova.

Kada je u pitanju povećanje bogatstva stanovništva u Hrvatskoj i Poljskoj, a ne ispuštajući pritom iz vida činjenicu da u cijelom svijetu, pa tako i u ovim državama, kapital ne gomila ukupna populacija nego samo jedan njezin dio, od značaja je nalaz švicarske UBS banke da je Hrvatska među tri države u svijetu s najvećim rastom osobnog bogatstva u razdoblju od 2020. do 2025. godine. Potonji je rast u nas iznosio 29 posto, dok je Poljsku UBS svrstao u veliku skupinu država u kojima petogodišnji rast imovine građana nije prešao stopu od 20 posto. S druge strane, Poljska je s udjelom građana koji raspolažu kapitalom od najmanje milijun eura u ukupnoj populaciji od četiri posto deveta na pripadajućoj globalnoj listi UBS-a. U Poljskoj 3888 građana raspolaže financijskom i nekretninskom imovinom većom od milijun eura. Za Hrvatsku UBS ne donosi potonje podatke, ali je nije svrstao među 30 država na svijetu s najvećim udjelom bogataša u ukupnoj populaciji.

U kolovozu ove godine stopa nezaposlenosti u Poljskoj od 3,4 posto bila je, uz Češku i Sloveniju, među tri najniže u Uniji. I Hrvatska sa stopom nezaposlenosti od 4,3 posto spada u donji dom ljestvice EU, dok je na vrhu, uzgred budi rečeno, Španjolska sa stopom nezaposlenosti od 10 posto.