Ekonomski institut

Porezna autonomija gradova u Hrvatskoj: neovisnost je najjača u Zagrebu

Analiza je obuhvatila 128 gradova u Hrvatskoj, a rezultati su poražavajući
Dubravka Jurlina Alibegović
 Bruno Konjević / HANZA MEDIA
Analiza je obuhvatila 128 gradova u Hrvatskoj, a rezultati su poražavajući
Samo mali broj gradova u Hrvatskoj može samostalno, bez pomoći središnje države, financirati javne usluge koje pruža građanima i tvrtkama, pokazuje najnovije istraživanje zagrebačkog Ekonomskog instituta. samostalnost Istraživanje koje potpisuje Dubravka Jurlina Alibegović, bivša ravnateljica Ekonomskog instituta i Mostova ministrica uprave u Vladi Tihomira Oreškovića, a koje se nalazi u posjedu Jutarnjeg lista, bavi se poreznom autonomijom gradova u Hrvatskoj. Pod poreznom autonomijom podrazumijeva se sposobnost lokalnih jedinica da utvrđuju porezne stope i porezne osnovice bez utjecaja sa strane te da samostalno odlučuju kako će potrošiti taj novac. Analiza je obuhvatila 128 gradova u Hrvatskoj. Rezultati su poražavajući jer pokazuju da hrvatski gradovi imaju razmjerno nisku razinu porezne autonomije. Jedini izuzetak od tog pravila bio je u razdoblju od 2010. do 2014. godine, kada je indeks porezne autonomije rastao i bio iznad 54, dok je u 2016. godini ponovno pao te je iznosio 41,36 bodova. “Posljednjih desetljeća mnoge europske države nastoje ojačati autonomiju jedinica lokalne i regionalne samouprave. Od 1990-ih do danas porasla je autonomija lokalnih jedinica u većini europskih država, pa i na jugoistoku Europe. No, rezultati istraživanja o poreznoj autonomiji hrvatskih gradova pokazuju da je ona ograničena te da, u usporedbi s razvijenim europskim državama, Hrvatska ima srednji stupanj porezne autonomije”, ističe Jurlina Alibegović u studiji. Upozorava i da gradovi uglavnom ne mogu samostalno utvrđivati porezne stope i osnovice, određivati kako potrošiti prikupljena javna sredstva te pružati usluge građanima koji žive u lokalnoj zajednici. U biti, manevarski je prostor gradova u fiskalnoj politici ograničen na pitanje uvođenja i visine prireza, što je mogućnost koju mnogi gradovi ni nisu iskoristili, te donekle na pitanja komunalne naknade i komunalnog doprinosa.

Samo mali broj gradova u Hrvatskoj može samostalno, bez pomoći središnje države, financirati javne usluge koje pruža građanima i tvrtkama, pokazuje najnovije istraživanje zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Istraživanje koje potpisuje Dubravka Jurlina Alibegović, bivša ravnateljica Ekonomskog instituta i Mostova ministrica uprave u Vladi Tihomira Oreškovića, a koje se nalazi u posjedu Jutarnjeg lista, bavi se poreznom autonomijom gradova u Hrvatskoj. Pod poreznom autonomijom podrazumijeva se sposobnost lokalnih jedinica da utvrđuju porezne stope i porezne osnovice bez utjecaja sa strane te da samostalno odlučuju kako će potrošiti taj novac.

Analiza je obuhvatila 128 gradova u Hrvatskoj. Rezultati su poražavajući jer pokazuju da hrvatski gradovi imaju razmjerno nisku razinu ...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
09. lipanj 2026 07:19