‘Povjereniče, što je ostalo‘? Epilog primjene Lex Agrokora u Agrokoru i tvrtkama u tom koncernu (2)

U predstečajni ‘krešendo‘ Agrokor je u proljeće 2017., prema podacima iz prijedloga nagodbe koji je izvanredni povjerenik Fabris Peruško sačinio za vjerovnike koncerna, ušao kao vodeći trgovac hranom na malo i veliko u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH, te treći najveći u Srbiji. U rangiranju ugledne konzultantske kuće Deloitte Agrokor je među 250 najvećih svjetskih trgovačkih lanaca 2016. zauzimao 173.mjesto. U istovrsnom vrednovanju Deloittea za 2023. koje je objavljeno lani Fortenova grupa je kao nasljednik Agrokora 221. po redu najveći svjetski maloprodajni lanac s godišnjim prihodom od 5,3 milijardi eura samo od trgovine.

Spomenuti pad bivšeg Agrokora od 48 mjesta na ljestvici Deloitta zacijelo je posljedica i financijskog ambisa u koji je ta kompanija upala prije gotovo deset godina i koji je rezultirao uvođenjem izvanredne uprave u koncern. U središtu napora koji je izvanredna uprava poduzela odmah po ulasku u Agrokor bio je trgovački lanac Konzum u čija je skladišta, prema izvješćima izvanredne uprave, uoči Uskrsa 2017. prestala dolaziti roba dobavljača kojima je koncern dugovao za ranije isporučene proizvode. Osim Konzuma Agrokor je imao i druge maloprodajne adute.

Nedovoljan rast

Maloprodajna moć Agrokora, osim iz tržišne pozicije Konzuma kao najvećeg maloprodajnog lanca u Hrvatskoj, proizlazila je i iz Tiska i Velpro-Centra na hrvatskom, Konzuma BiH i Mercatora (kasnije preimenovanog u Konzum) u BiH, Mercatora u Sloveniji te Mercatora S, Idee i Rode u Srbiji. Prema Vladinu Izvješću o primjeni Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku – Agrokor d.d. za razdoblje do 10.siječnja 2018., 75 posto prihoda Agrokorova maloprodaja ostvarivala je u Hrvatskoj i Sloveniji. Izvanredna uprava u Agrokoru, podsjetimo, po ulasku u koncern nije dobila mandat za upravljanje u Mercatoru, Idei i Rodi, ali su te tvrtke danas dio Fortenove.

‘Povjereniče, što je ostalo? Epilog primjene Lex Agrokora u bivšem koncernu Agrokoru i tvrtkama u njegovu sastavu

Na svim tržištima Agrokor je raspolagao s milijun kvadrata prodajnog prostora i ‘gađao‘ populaciju od 17,5 milijuna potrošača. U 2017. Agrokor je u trgovini generirao 4,2 milijardi eura prihoda, zapošljavao 36 tisuća radnika i bilježio EBITDA od 60 milijuna eura. Gledajući podatak Deloittea iz 2023. o prihodu Fortenove od 5,3 milijardi eura u trgovini nameću se zaključci da smanjenje prihoda nije bio uzrok pada bivšeg Agrokora na ljestvici najvećih trgovina na svijetu i da su drugi jednostavno rasli više od našeg najvećeg maloprodajnog lanca.

Prepravljeni rezultati

Pad prihoda koncerna u trgovini 2017. za 700 milijuna eura u odnosu na 2016., kao i smanjenje EBITDA u promatranim godinama za 40 milijuna eura, smatra se jednim od uzročnika krize u koju je kompanija upala uoči uvođenja izvanredne uprave i napuštanja upravljačkih pozicija u koncernu njegova osnivača i vlasnika Ivice Todorića. Izvanredna uprava naručila je reviziju poslovanja za 2016. i 2015. koja je pokazala akumulirani gubitak Agrokora od čak 1,9 milijardi eura, preračunato iz kuna u eure prema tečaju konverzije prilikom ulaska Hrvatske u eurozonu. Za 2015., primjerice, ‘stari‘ je vlasnik iskazao dobit od 160 milijuna eura dok je revizija je za 2015. utvrdila gubitak od 477 milijuna eura.

- Ključne računovodstvene nepravilnosti ustanovljene kod izrade i revizije financijskih izvještaja Agrokor grupe za 2016. su neprikazanih 517 milijuna eura i 305 milijuna eura operativnih i financijskih troškova u razdoblju od 2010. do 2015. godine, i 278 milijuna eura krivo prikazanih kao novac i novčani ekvivalenati. Nalaz revizora je pokazao i nepravilno korištenje tzv. metode udjela u Agrokoru d.d. u periodu od 2006. do 2011. godine što je rezultiralo ispravkom vrijednosti udjela u iznosu od 464 milijuna eura, odnosno precijenjenim prihodima u ranijim razdobljima – navodi se u spomenutom Vladinom izvješću. Prema istome izvoru, Konzum je za 2015. prikazao dobit od 32,7 milijuna eura, a revizija je za isto godište utvrdila gubitak od 228 milijuna eura. U 2016. prema nalazu revizije angažirane od izvanredne uprave u Agrokoru Konzum je ostvario gubitak od 247 milijuna eura što zajedno s ‘minusom‘ iz prethodne godine daje dvogodišnji ‘zaron‘ od 475 milijuna eura. Na prosječni dvogodišnji prihod Konzuma od 2,7 milijardi eura to je pozamašan gubitak. U dvjema godinama što su prethodile ‘lex Agrokoru‘ s gubitkom je radio i Tisak, i to od 59 milijuna eura.

Nadiruća konkurencija

U prvoj godini rada izvanredne uprave Konzumu su u odnosu na 2016. ukupni prihodi pali za oko 200 milijuna eura dosegnuvši 1,2 milijarde eura. Potonji podatak kao i crvenilo od minusa koje je revizija upalila na bilancama Konzuma za 2015. i 2016. otvorilo je pitanje hoće li Konzum, koji je nakon sklopljene nagodbe za Agrokor promijenio ime u Konzum plus, izgubiti primat u domaćoj maloprodaji pred nadirućim stranim lancima Lidlom, Kauflandom i Sparom, što bi imalo nesagledive posljedice i na daljnju sudbinu Agrokora i Fortenove kao nasljednika koncerna, ali i na domaću maloprodaju u cjelini. Prema analizi znanstvenika zagrebačkog Ekonomskog instituta Ivana-Damira Anića Konzum je 2016. bio uvjerljivo najveći domaći trgovački lanac s godišnjim prihodom od prodaje od 1,3 milijarde eura, a prvi idući na toj listi bio je Lidl s 517 milijuna eura. Kada se prihodima Lidla doda ‘inkaso‘ Kauflanda – oba u vlasništvu njemačke Schwarz Grupe – iz 2016. od 438 milijuna eura, opet je Konzum bio najjači.

U Anićevoj analizi domaćeg tržišta trgovine za 2024. pak, Konzum plus i dalje je pojedinačno najveći s 1,98 milijardi eura godišnjeg prihoda, ali su Lidl i Kaufland s zajedničkim prihodom od dvije milijarde eura ispred Konzuma. Uz to, Lidl, promatran pojedinačno, stalno smanjuje razliku u ukupnim prihodima u odnosu na Konzum plus. Ta je razlika u prošloj godini iznosila 520 milijuna eura, a u 2024. 730 milijuna eura. S druge strane, današnji Konzum je u odnosu na Spar, Plodine, Tommy i druge trgovačke lance izvan Schwarz grupe održao pa i pojačao prednost u odnosu na razdoblje prije izvanredne uprave. Uzgred, Schwarz grupa je s 177 milijardi dolara godišnjeg prihoda četvrta na spomenutoj listi Deloittea 250 najvećih maloprodajnih lanaca na svijetu. Ispred njemačke grupacije samo su američki gorostasi trgovine Walmart, Amazon i Costco Wholesale Corporation. Ispred Fortenove, od ‘igrača‘ na našem tržištu, na ljestvici Deloittea je i austrijski Spar s 16 milijardi eura godišnjeg prihoda i na 77.mjestu.

Socijalni dogovor

Kada su u pitanju promjene broja zaposlenih u Konzumu i drugim tvrtkama iz trgovine od uvođenja izvanredne uprave u Agrokor do danas, prema prijedlogu nagodbe upućene u lipnju 2018. vjerovnicima Agrokora koncern je u tom trenutku imao 53 tisuće zaposlenih, njih 25 tisuća bilo je obuhvaćeno mandatom izvanredne uprave, od čega oko 10 tisuća u Konzumu i oko tri tisuće u Tisku. U Tisku je, prema poslovnom izvješću te tvrtke za prošlu godinu, s 31.12.2025. bilo zaposleno 1877 radnika. Prema poslovnom izvješću Konzuma za 2024. u kompaniji je radio 11 171 zaposlenik, s tim da je u restrukturiranju koncerna Velpro pripojen Konzumu.

- Kroz cijelo vrijeme postupka izvanredne uprave, Sindikat trgovine Hrvatske, je zajedno sa Sindikatom PPDIV-a sudjelovao u istom procesu, štiteći i zastupajući interese radnika koji su radili u trgovačkim društvima koja su obavljala djelatnost trgovine – kazala nam je u osvrtu na prijeđeni put u restrukturiranju Agrokora predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić. Cijelo vrijeme, dodaje predsjednica STH, sindikati su kao socijalni partneri pregovarali i socijalni dijalog je bio vrlo intenzivan, sve zbog zahtjevnog trenutka.

- Za vrijeme izvanredne uprave, do potpisa nagodbe, kao i nakon nje, imali smo potpisane kolektivne ugovore u društvima. Ovdje posebno ističem značaj kolektivnog pregovaranju u društvu Konzum, a sada u Konzumu plus d.o.o. Potpisivanje nagodbe i uopće uspješan završetak procesa izvanredne uprave, omogućio je normalan nastavka rada društava, sada u Fortenovi d.d. To je značilo i nastavak kvalitetnog socijalnog dijaloga. Očuvana su radna mjesta, materijalna i nematerijalna prava radnika. Krajem prošle godine sklopili smo novi kolektivni ugovor u Konzumu plus d.o.o. s rokom trajanja od dvije godine – ističe naša sugovornica iz STH.

Prema izvješćima o održivosti Fortenova grupe za 2024. i 2023. u maloprodajnim tvrtkama grupe na matičnom te tržištima Slovenije, Srbije, Crne Gore i BiH zaposleno je 35 tisuća radnika. Najviše ih je, nakon Konzuma, u slovenskom Mercatoru, oko devet tisuća, dok tri maloprodajna lanca koncerna u Srbiji (Mercator, Idea i Roda) zajedno zapošljavaju oko osam tisuća radnika.

Tekst je napisan uz financijsku potporu Agencije za medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama