Posljednjih godina u porastu je broj raznih aplikacija i uređaja koji građanima daju informacije o kvaliteti zraka. Na žalost, takvi su podaci često nepouzdani i netočni, upozoravaju u današnjem priopćenju iz Ministarstva gospodarstva.
"Uglavnom nije moguće provjeriti njihovu vjerodostojnost te utvrditi princip rada aplikacije/uređaja kao niti ostale relevantne podatke, na primjer koju mjernu tehniku ili model koriste, kako dokazuju točnost svojih rezultata te kolike su pogreške takvih rezultata. Navedeno uzrokuje netočne interpretacije i nepotrebno uznemiravanje stanovništva", stoji u objavi.
Iz Ministarstva pojašnjavaju kako je praćenje kvalitete zraka u Hrvatskoj detaljno regulirano Zakonom o zaštiti zraka, Pravilnikom o praćenju kvalitete zraka te ostalim popratnim propisima koji su usklađeni s propisima Europske unije. Provedbu propisa nadzire Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
"Laboratoriji koji imaju dozvolu za praćenje kvalitete zraka ili mjerenja emisija moraju zadovoljiti visoke kriterije koji između ostalog uključuju vanjski nadzor od strane Hrvatske akreditacijske agencije ili referentnih laboratorija. Metode mjerenja propisane Pravilnikom o praćenju kvalitete zraka su normirane i koriste se u svim zemljama članicama Europske unije što omogućava usporedivost rezultata.
Kvalitetu svog rada laboratoriji također dokazuju i provođenjem medu laboratorijskih mjerenja na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Nacionalni referentni laboratoriji za mjerenje kvalitete zraka su Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) i Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI). Postojeći ovlašteni laboratoriji u Hrvatskoj provode mjerenja provjerenim ispitnim metodama te ulažu u mjernu opremu i znanstveno-stručno usavršavanje kako bi pružili visoku kvalitetu mjerenja i podataka, ukorak razvijenijim zemljama Europske unije.
Neslužbeni podaci
Podaci o kvaliteti zraka izmjereni od strane ispitnih i referentnih laboratorija u Hrvatskoj dostupni su javnosti putem portala Kvaliteta zraka u RH te su oni jedini relevantni pokazatelji kvalitete zraka u Hrvatskoj", kažu u Ministarstvu.
Upozoravaju stoga kako se podaci dobiveni metodama drugačijim od onih opisanim Zakonom i Pravilnikom ne mogu smatrati jednakovrijednima u odnosu na podatke izmjerene od strane ovlaštenih pravnih osoba, te ih se uvijek treba uzimati s rezervom. Takvi rezultati nemaju pravnu niti stručnu težinu, a njihovo neadekvatno prenošenje stanovništvu na žalost nepotrebno narušava povjerenje građana u već uspostavljen kvalitetan sustav praćenja kvalitete zraka.
"Smatramo da bi vlasnici aplikacija, a također i mediji koji te rezultate prenose u svrhu ispravnog obavještavanja trebali upoznati javnost da se radi o neslužbenim podacima, te da su provjereni i točni podaci dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. U slučaju pojava visokih vrijednosti onečišćujućih tvari potrebno je potražiti odgovor i stručno mišljenje od nadležnih institucija kako bi se izbjegle netočne interpretacije i nepotrebno uznemiravanje stanovništva", zaključuju.