NOVO: 12:20 Razmatrajući daljnje mogućnosti u širenju palete ulaganja mirovinskih fondova, Petar Vlaić je iznio procjenu kako će se zasigurno biti većih ulaganja u nekretninski biznis, turizam i 'zelene' projekte.
- Mislim da postoji pogrešna procjena kako se naši portfelji jako razlikuju od portfelja fondova u drugim državama. Nisu to tako velike razlike čak i kada se gledaju udjeli državnih obveznica u portfelju fondova - komentirao je Vlaić. Referirajući se na Vlaićeve ocjene o strukturi portfelja fondova Tomislav Ridzak upozorio je kako državne obveznice u portfelju jamče stabilnosti a prinosi ostvaraju kroz equity ulaganja. Udio obveznica, dodao je Ridzak, u portfelju fondova može varirati od 40 do 60 posto, ali, zaključio je, uvijek je jamac stabilnosti fondova.
Na pitanje moderatora Drljače što bi se iz mirovinskih sustava drugih zemalja moglo kopirati u hrvatski mirovinski sustav, Zoran Anušić izrazio je uvjerenje kako naše probleme ne mogu riješiti iskustva iz drugih zemalja.
- Mi smo sada u nekoj vrsti kružnog toka, otprilike tamo gdje smo bili 1998.. Morali smo inzistirati na više uplata, više rada, manje dodatnih prava. A što smo mi napravili? Povećavali smo cijele vrijeme dodatke, uvodili nova prava - upozorio je ekonomist Svjetske banke u završnoj riječi središnjeg panela na skupu o mirovinskoj reformi. Nakon Anušićeva istupa, moderator Gojko Drljača zaključio je panel, čime je okončan i današnji skup u organizaciji Jutarnjeg lista i partnera.
11:56 Nadovezujući se na polemike o prinosima društava za upravljanje mirovinskim fondovima, Danijel Nestić upozorio je kako ne mogu prinosi biti isključivi cilj društava za upravljanje mirovinskim fondovima.
- Važniji od prinosa moraju biti sigurna ulaganja fondova. Ne razumijem kako su mirovinski fondovi mogli ostvariti veći prinos za svoje članove od prosječnih pet posto, ako je u istome razdoblju BDP rastao tri posto i ako su plaće u istome razdoblju rasle tri posto - ustvrdio je Nestić. Iznio je i uvjerenje kako osiguranici ne napuštaju drugi stup i vraćaju se u prvi stup zbog niskih prinosa, već zbog pogodnosti koje država pruža u prvome stupu.
Zoran Anušić potvrdio je ocjene više sudionika na skupu da su prinosi naših društava za upravljanje fondovima u skladu ili, naznačio je, čak i bolji od prinosa fondova u drugim zemljama.
- Rad mirovinskih fondova više se ne može sagledavati samo kroz prinose, nego i kroz utjecaj njihova rada na socijalnu sliku zemlje, zagađenje i zaštitu okoliša, kao i uspješnost kompanije u koje ulažu - kazao je Anušić, pozvavši na promjene pravila o limitima ulaganja fondova. Nadovezavši se na dodatne kriterije rada mirovinskih fondova o kojima je govorio Zoran Anušić, Josip Majher izrazio je potrebu da se potiču ulaganja fondova kroz model private equity u mala i srednja poduzeća.
- Ulaganja u private equity puno više bi koristila hrvatskom gospodarstvu od nekih drugih vrsta investicija - ocijenio je Majher.
11:38 Posebni savjetnik u kabinetu ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Majher upozorio je na podatak da 93 posto osiguranika ne bira fond u drugome stupu, nego mu ga dodjeljuje Regos.
- Provedena reforma je platforma za daljnje razvojne korake i na nama je da ih organiziramo i provedemo - poručio je Majher.
Predsjednik Uprave Erste društva za upravljanje mirovinskim fondovima Petar Vlaić polemizirao je s ocjenama da društva za upravljanje kupuju državne obveznice i ništa drugo ne čine da bi povećale prinose.
- Danas su prinosi na državne obveznice vrlo niski naspram prinosa koji su bili pet posto ili više u nekim proteklim razdobljima. Prinosi od državnih obveznica u prihodima fondova sve su manji - upozorio je Vlaić.
Odgovarajući na pitanje moderatora Drljače treba li društvima za upravljanje mirovinskim fondovima dopustiti trgovanje bitcoinima i drugim kriptovalutama kako bi povećali prihode, član Upravnog vijeća HANFE Tomislav Ridzak ustvrdio je kako bi investicije u bitcoine otvorile brojna pitanja za regulatora.
- HANFA investiranje u kriptovalute ne bi mogla zabraniti, ali bi nam društva za upravljanje morala dati brojne odgovore - naznačio je Ridzak.
11:25 Uoči središnjeg panela skupa 'Pogled u budućnost - što mogu donijeti alternativne klase ulaganja', uvodno izlaganje održao je predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva Željko Bedenic. Osvrnuvši se na očekivanu globalnu budućnost mirovinskih fondova, Bedenic je upozorio kako će i fondovi morati svoje poslovanje uskladiti s globalnim ciljevima zelene tranzicije, smanjivanja zagađenja i zdravijeg života na zemlji.
- Jedan od primjera o kojima možemo razmišljati u primjeni globalnih trendova u domaćoj ekonomiji i ulaganjima fondova, jest razvijanje green etno eko zona u kojima bi se gradile tradicionalne smještajne jedinice s mogućnošću nabave svih namirnica u radijusu od 20 kilometara. Takvih smještajnih jedinica mi već imamo u ponudi u Hrvatskoj četrdesetak, a moglo bi ih biti 4000 u skoroj budućnosti - naznačio je Bedenic.
U panelu sudjeluju posebni savjetnik ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Majher, ekonomist Svjetske banke Zoran Anušić, predsjednik Uprave Erste društva za upravljanje mirovinskim fondovima Petar Vlaić, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu Danijel Nestić, član Upravnog vijeća HANFE Tomislav Ridzak i kolumnist Jutarnjeg lista Gojko Drljača, moderator rasprave.
Odgovarajući na uvodno pitanje Gojka Drljače što bi se dogodilo da se nije išlo u mirovinsku reformu 2000., Danijel Nestić ocijenio je kako mirovinski sustav po 'starome modelu' ne bi izdržao, ne bi, istaknuo je, mogao funkcionirati bez promjena koje su napravljene.
- Hrvatska je u tome trenutku postupila racionalno, kombinirajući sigurnost, solidarnost s građenjem osjećaja kod osiguranika da ono što uplate, će i dobiti kroz mirovinu - ustvrdio je Nestić, podsjetivši kako su reformu 2000. podržale ne samo glavne političke stranke i struka, nego i sindikati. Alternativa, dodao je analitičar EIZG-a, uvođenju drugog obveznog stupa bila je duboka reforma prvog stupa što je, dodao je, vrlo teško provedivo.
- Imali bi vrlo veliko izdvajanje za prvi stup i trajnu nestabilnost tog stupa - upozorio je Nestić.
Ekonomist Svjetske banke Zoran Anušić, koji je sudjelovao u kreiranju mirovinske reforme 2000., upozorio je kako se uvođenjem drugog stupa pojačalo reformsku aktivnost i u prvom i u trećem stupu mirovinskog sustava.
10:55 Ravnateljica Središnjeg registra osiguranika Iskra Primorac održala je sudionicima skupa prezentaciju 'Mirovinsko informativni centri - mjesta na kojima možete baciti pogled na svoju mirovinu'.
- Naš cilj je potaknuti komunikaciju s osiguranicima o tome što je mirovinski sustav, kako funkcionira, kako mogu planirati svoju mirovinu i kakvo je stanje njihovih uplata u mirovinski sustav - navela je ravnateljica Središnjeg registra osiguranika.
- Ideja je bila da se od kune uložene u mirovinski sustav dobije više nego prije, i u tome se uspjelo. Premda je uvijek naglasak u mirovinskoj reformi koju smo proveli na uvođenju drugog stupa, ne možemo biti zadovoljni rezultatima reforme u cjelini. Ako imamo izlazak osiguranika iz drugog stupa i povratak u prvi stup, ne smanjujemo opterećenje prvog stupa koji smo htjeli postići - upozorio je Anušić.
Podsjetila je da uz uspostavu mirovinsko-informativnih centara u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, Regos razvija projekt web portala na kojem osiguranici mogu dobiti informaciju koliko su dosad uplatili doprinosa i na koliku mirovinu mogu računati.
10:42 Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović kazao je u pozdravnoj riječi sudionicima skupa kako veliku važnost mirovinske reforme daje činjenica da se svi slažu kako je riječ o društvenoj i ekonomskoj prekretnici.
- Moramo računati s činjenicom da je reforma uvedena u trenutku kada je odnos zaposlenih i umirovljenika u našoj zemlji bio 4:1, a sada je taj odnos nepovoljniji i to sve govori o izazovu s kojim smo se suočili kada smo počeli provoditi reformu i s kojima se i danas suočavamo - ustvrdio je Aladrović.
Pred nama su godine, naznačio je ministar rada, kada će se mirovinski sustav morati modificirati kako bi se povećale mirovine, prostor za rad društava za upravljanje mirovinskih sustava i učinak fondova na gospodarstvo.
- Cilj je veći naglasak u funkcioniranju mirovinskog sustava staviti na individualnu odgovornost osiguranika kako bi on sam izabrao način i benefit od mirovinske štednje - najavio je Aladrović.
10:34 Predsjednik Upravnog vijeća HANFE Ante Žigman ukazao je u uvodnome obraćanju sudionicima skupa na činjenicu da je mirovinska reforma u nas izdržala test vremena.
- Moramo imati na umu da su još neke zemlje u Europi započele mirovinsku reformu nalik na našu, ali nisu izdržali ili su radile modifikacije. Na mnogim međunarodnim konferencijama čuo sam ocjene predstavnika investicijskih fondova da je Hrvatska svijetli primjer ustrajnosti na mirovinskoj reformi - kazao je Žigman.
Složivši se s ocjenama da mirovinska reforma nije dovršena, prvi čovjek HANFE upozorio je kako godine u pravili nisu iste, postoje, kazao je, bolje i lošije godine za rad mirovinskih fondova. Osvrnuvši se na diskusije o tome da li se više isplati primati mirovinu iz prvog ili u kombinaciji s drugim obveznim stupom, Žigman je skrenuo pozornost na podatak da će se trošak mirovinskog sustava za naše javne financije početi padati nakon 2030.. Kao glavni problem našeg mirovinskog sustava Žigman je ocijenio demografska kretanja u zemlji, odnosno omjer onih koji trebaju uplaćivati doprinose i onih koji primaju mirovine.
- Kada je u pitanju doprinos društava za upravljanje mirovinskim fondovima, oni moraju dati više, što boljim ulaganjem i rezultatima u upravljanju portfeljom kako bi svojim članovima dali što više za njihove uplate - naznačio je Žigman. Razmotrivši prijedloge za ukidanjem 2.obveznog stupa, predsjednik UV-a HANFE upozorio je kako bi nastalo dodatno, veće opterećenje za državni proračun uz izgledni pad broja osiguranika. Žigman je dio svog izlaganja posvetio i očekivanoj ulozi mirovinskih fondova u provođenju nacionalne razvojne strategije.
- Državni infrastrukturni projekti, primjerice, već danas imaju potporu mirovinskih fondova, a razmatraju se zakonska rješenja koja će poboljšati, povećati taj upliv fondova pogotovo kad su u pitanju projekti na potpomognutim područjima - naveo je Žigman. U završnom dijelu izlaganja prvi čovjek HANFE pozvao je na modifikacije mirovinskog sustava kada se, istaknuo je, za to ukaže potrebe. - Jedna trećina godišnjeg BDP-a koja se nalazi u fondovima veliki je potencijal za našu ekonomiju - zaključio je svoje izlaganje Ante Žigman.
10:16 Damir Grbavac složio se u uvodnome obraćanju sudionicima skupa s ocjenom glavnog urednika Jutarnjeg lista da je mirovinska reforma najveća reforma koju smo do sada proveli.
- Doista je 130 milijardi kuna koliko se nalazi na računu članova mirovinskih fondova glavni uspjeh mirovinske reforme, riječ je o trećini našeg BDP-a. Kada ocjenjujemo uspješnost mirovinskih fondova, moramo koristiti dva principa. Prvi je da se radi o dugoročnome ulaganju, a drugi da se ne politika fondova ne može sagledavati kroz pojedinačna, nego kroz ukupna ulaganja - naglasio je Grbavac, dodavši kako je program današnje konferencije poticajan i dobro osmišljen.
10:11 U nastavku okruglih stolova i konferencija povodom 30.obljetnice hrvatske samostalnosti, Jutarnji list priredio je s partnerima danas skup o mirovinskom sustavu pod nazivom 'Mirovinska reforma - najvažnija reforma' u zagrebačkom hotelu Westin. Skup je otvorio pozdravnim govorom glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić.
- U Hrvatskoj nema puno primjera kao što je mirovinska reforma koju su podržali i ljevica i desnica naše političke scene. Zbog ove reforme naši građani imaju na računima 128 milijardi kuna ušteđevine. Ipak, reforma nije dovršena stoga ćemo na ovome skupu pokušati utvrditi kako nastaviti s reformom mirovinskog sustava - ustvrdio je Ogurlić.
-----------------------------------------------
Povodom 30 godina samostalnosti Republike Hrvatske nakladnička kuća Hanza Media organizira drugu u nizu konferencija "Mirovinska reforma, najvažnija reforma" koja će se održati u Hotelu Westin Zagreb s početkom u 10 sati.
Uvodne govore održat će ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović i predsjednik Udruženja mirovinskih fondova Damir Grbavac. Uvodno izlaganje održat će predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman nakon čega slijedi prezentacija ravnateljice Središnjeg registra osiguranika Iskre Primorac.
Uvod u panel-raspravu "Pogled u budućnost - što mogu donijeti alternativne klase ulaganja" održat će predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva Željko Bedenic. Na raspravi će sudjelovati Josip Majher, posebni savjetnik u kabinetu ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Zoran Anušić, ekonomist Svjetske banke, Tomislav Ridzak, član Upravnog vijeća Hanfe, Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste društva za upravljanje mirovinskim fondovima i Danijel Nestić, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu i ekspert za pitanja mirovinskog sustava.
Moderator panel-rasprave je Gojko Drljača, kolumnist Jutarnjeg lista.
