Medeja Lončar direktorica je tvrtke Siemens u Sloveniji (Siemens AG) od 2007. godine te Siemensa u Hrvatskoj od 2018. U svojoj 30 godina dugoj karijeri gospođa Lončar bila je član menadžerskih timova uspješnih slovenskih i međunarodnih tvrtki u nekoliko sektora: mobilne komunikacije, maloprodaje i industrije. Siemens Hrvatska dio je globalnog koncerna Siemens, vodeće svjetske tvrtke na području automatizacije, digitalizacije i elektrifikacije. U Hrvatskoj je Siemens prisutan više od 130 godina.
Kako je završila prošla poslovna godina za Siemens?
- Mogu reći da je prošla poslovna godina bila dinamična i produktivna, unatoč pandemiji. Završili smo dugogodišnju transformaciju unutar korporacije u sklopu strategije Vision 2020+ s ciljem da pojedinačne tvrtke unutar korporacije dobiju veću poduzetničku slobodu. U Hrvatskoj sada postoji pet tvrtki u kojima je Siemens prisutan, a Siemens d. d., koji rukovodim, strateški se fokusira na digitalnu transformaciju u industriji, infrastrukturi i mobilnosti.
Transformacija nije provedena samo u strukturi vidljivoj javnosti, nego se odrazila i unutar tvrtke. Uspješno smo proveli promjenu čitavog rukovodstva, pa tako Roland Busch korporacijom upravlja od 1. listopada. S tom promjenom započinje i novi način rada, naznačili smo važnost novog rukovođenja i veliki smo naglasak stavili na izgradnju novih kompetencija te edukaciju zaposlenika. Siemens je samo prošle godine uložio 500 milijuna eura u usavršavanje vještina (up-skill) svojih zaposlenika u OT i IT područjima za brojne zahtjeve u budućnosti. Drago mi je vidjeti da se i naš tim u Hrvatskoj razvija, oni su najbolji ambasadori tvrtke i svojim digitalnim znanjima dosljedno prezentiraju naš digitalni portfelj te prenose naše vrijednosti. Tko može bolje govoriti o digitalizaciji od onih koji se svakodnevno u njoj usavršavaju?
Kako ste poslovali u Hrvatskoj, a kako u Sloveniji? Kakve je rezultate Siemens ostvario globalno?
- Siemens AG globalno je ostvario dobre financijske rezultate, kao i mnoge tvrtke koje su u prošlosti vrijedno radile na svojoj digitalnoj transformaciji. Tvrtka jest osjetila sporiji rast zbog poteškoća nastalih u globalnom nabavnom lancu, ali Siemensova zarada i dalje bilježi rast iz godine u godinu, što je izniman uspjeh uzimajući u obzir spomenute okolnosti. Upravo zato Siemens je isplatio svim zaposlenicima (osim senior menadžerima) 200 milijuna eura dodatnog covid-bonusa za izvanredni učinak tijekom pandemije.
U Hrvatskoj i u Sloveniji smo isto tako u ovoj teškoj godini ispunili planove i završili neke od kompleksnijih projekata. Tu mogu dodati da je javni sektor, pogotovo infrastrukturni, unatoč epidemiji intenzivno radio na projektima, pa je to bila dobra podrška negativnim trendovima u nekim dijelovima gospodarstva. K tome, kriza je čak pojačala implementaciju naših digitalnih rješenja.
Koji su vaši ključni projekti?
- Iako je 2020. godina bila u svakom smislu izazovna, vesele me uspješnice koje smo tijekom tog perioda ostvarili. Unutar područja Smart Infrastructure za istaknuti su projekti u okviru SincroGrid programa u HOPS-u, koje u 50-postotnom iznosu financira EU, a u cilju smanjenja gubitaka na energetskoj mreži i povećanja njezine ukupne pouzdanosti. Radi se o projektima regulacije naponskih prilika u prijenosnoj visokonaponskoj mreži primjenom najnovijih tehnoloških rješenja u trafostanicama Mraclin, Meline i Konjsko. U distribucijskoj energetskoj mreži napravili smo rekonstrukciju trafostanice vezanu uz pogone za proizvodnju i razvoj proizvoda od lijevanog čelika tvrtke Ferro-Preis. U sferi primjene tzv. pametnih (smart) aplikacija vrijedno je spomenuti aplikaciju Process BUS, koja omogućuje učinkovitiji i sigurniji rad visokonaponskih postrojenja, zatim aplikacije IoT i Digital Twin za ispitivanje funkcionalnosti trafostanice bez fizičkog prisustva na lokaciji ispitivanja. Uz navedeno, aktivno radimo na području primjene distribucijskih solarnih sustava i njihova priključenja na energetsku mrežu, a imamo i zanimljiva rješenja na području e-mobilnosti. Unutar područja Digital Industries također smo se istaknuli u značajnome broju projekata na hrvatskom tržištu, u isporuci opreme, softverskih rješenja, pa sve do usluga i servisnih aktivnosti na području automatizacije i digitalizacije. Surađujemo već niz godina s mnogim klijentima u svim granama industrije u Hrvatskoj, a preko etabliranih partnera i sistem integratora nastavili smo trend rasta i na izvoznim projektima. U posljednje dvije godine pojačali smo aktivnosti na području vodnoga gospodarstva, što je rezultiralo nizom započetih projekata. Usluga na koju također u posljednje vrijeme stavljamo veliki naglasak jest digitalno savjetovanje tvrtki na putu prema digitalnoj transformaciji.
U Zagrebu kontinuirano razvijamo i tim Globalnog inženjerskog centra (Global Engineering Center, GEC) na području procesne industrije, koji danas čini 60-ak mahom mladih talenata. GEC rado ističemo kao našu snagu hrvatskog Siemensa, upravo zbog činjenice da ovaj tim čine većinom mladi inženjeri. Njihova su softverska rješenja i rad sa Siemensovim state of the art distribuiranim nadzorno-upravljačkim sustavima implementirana u raznolikim sustavima i poduzećima diljem svijeta, i to sve iz našeg “malog” sjedišta u Zagrebu. Drugim riječima, zadržali smo u Hrvatskoj ovaj izuzetni potencijal ljudi koji svoja znanja implementiraju odavde u cijeli svijet.
Kakav je utjecaj imala pandemija na poslovanje Siemensa i na vašu organizaciju rada?
- Tvrtka se praktički prilagodila nastaloj situaciji preko noći. Uveli smo online-komunikaciju s kupcima, održali različite webinare putem digitalnih platformi i u tom se smislu maksimalno prilagodili nastaloj situaciji te održali dobre suradnje. Što se tiče organizacije unutar tvrtke, bili smo među prvima koji su uveli dugoročnu praksu rada dva-tri dana tjedno “na daljinu”, u skladu s čime prilagođavamo i fizičke prostore tvrtke i alate potrebne za rad. Ova je odluka nastupila na globalnoj razini, a korporacija je, između ostalog, zbog toga zaslužila i svoje mjesto na Forbesovoj listi Top 10 najpoželjnijih poslodavaca u 2020.
Na koji način se izvršila transformacija tvrtki tijekom pandemije?
- Tijekom pandemije mnogi su naši klijenti prepoznali prednosti digitalizacije u svojim tvrtkama. Možemo reći da je pandemija bila pokretač digitalizacije u tvrtkama različitih industrija. U tome smislu, iako se sve tvrtke nisu još transformirale, vjerujem da možemo očekivati nova ulaganja u digitalna rješenja u Hrvatskoj.
Na koji se način Siemens priprema za nadolazeće razdoblje?
- Siemens je, prije svega, inovativna tvrtka i inovacije su dio našeg DNK. Na izazove budućnosti odgovaramo znanjima i iskustvima stečenim kroz dobre prakse i reference unutar našeg odjela za istraživanje i razvoj (Research & Development). Riječ je o odjelu zaslužnom za brojne inovacije koje se implementiraju diljem svijeta. Kako bismo mogli garantirati za njih, mi sami implementiramo sve što sugeriramo svojim partnerima i kupcima. Koliko nam je važan ovaj odjel, govori činjenica da smo u njega uložili više od 4,6 milijardi eura u prošloj fiskalnoj godini (za usporedbu, kroz provedbu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. iz Europskog fonda za regionalni razvoj izravno se podržavaju ulaganja u istraživanje i razvoj te poticanje inovacija u hrvatskim poduzećima s otprilike 1,7 milijardi kuna bespovratnih sredstava). Unatrag 10 godina uložili smo 10 milijardi eura u akviziciju tvrtki s područja digitalizacije. Sve navedeno svrstava nas u top 10 softverskih kompanija na svijetu. Dodatno, mi vjerujemo da digitalna transformacija obuhvaća i transformaciju ljudi i rukovođenja, a ne samo razvoj digitalnih rješenja. U tom smislu, Siemens se pripremio tako da je, prije svega, pripremio ljude za nadolazeće razdoblje - njihova znanja, način razmišljanja i tumačenja naša četiri strateška prioriteta koje želimo primjenjivati u poslovanju: utjecaj na kupce, razvoj ljudi, promocija važnosti i koristi tehnologije i, naposljetku - rast učenjem iz svih nastalih promjena (tzv. growth mindset).
Jesu li za hrvatske kompanije visoki troškovi prelaska na digitalno? Koliko su kompanije zapravo digitalizirane?
- Govoreći iz vlastitog iskustva, prvi je korak u digitalizaciji osvještavanje na razini rukovodstava, i to u postupku kreiranja strategija tvrtki. Sustavi digitalizacije obično zahtijevaju veća investicijska sredstva jer oprema prilagođena zahtjevnom industrijskom okružju podliježe različitim standardima i često omogućuje provedbu i nadzor nad kompleksnim tehnološkim operacijama. Kao što vidimo, trenutačna kriza različito utječe na različite grane, a neka su područja izuzetno uspješna. Primjerice, uspjeh bilježe IT i telekomunikacijske tvrtke, u kojima su automatizacija i digitalizacija na visokom stupnju. Međutim, u području industrije na koje se usmjeravamo mi sa Siemensovim portfeljem, još uvijek ima prostora za napredak.
Otvara li se u tom procesu prostor za dodatne investicije i ulaganja?
- Činjenica je da, ako želimo biti međunarodno konkurentni, moramo naći načine za veća ulaganja u nove tehnologije, s izrazitim naglaskom na strateški pristup. Primjerice, zabrinjavajući je podatak da Europa zaostaje za Kinom i SAD-om u području umjetne inteligencije, pri čemu recimo u Njemačkoj, koja je jedna od najsnažnijih zemalja u Europi, manje od deset posto tvrtki koristi umjetnu inteligenciju u svome poslovanju. Jasno je da privatni sektor mora mnogo više ulagati u to područje. U smislu međunarodne konkurentnosti, u biti za Hrvatsku nema drugog puta - ako želimo povećati dodanu vrijednost per capita, ne možemo samo više raditi, nego je potrebno više ulagati u nove tehnologije i poticanje inovativnosti, R&D.
Kakvu ulogu u procesu tranzicije prema visokodigitaliziranom društvu ima država? Koliko su u svemu tome važna sredstva iz fondova EU?
- Država ima ulogu uključiti se u procese stvaranja digitaliziranog društva, ali ne samo investicijama nego i aktivnošću u smjeru istraživanja i obrazovanja u ovome području, kao i prilagodbe regulativnih okvira. Nova bi se Europska komisija stoga trebala snažnije usredotočiti na smanjenje birokratskog opterećenja pitanja u kontekstu regulative. Uloga države jest aktivno poticati sve navedene procese i potaknuti promjene koje će biti primjer tvrtkama. Jednostavno, ako država digitalizira sebe, lakše će pomoći i ostalima da učine isto.
U Hrvatskoj je nakon izuzetno teške 2020. godine potrebno računati i na određene cikluse državnih i EU investicija, koji su dosad bili usmjereni na spašavanje radnih mjesta. Vrijeme je da se barem dio tih ciklusa usmjeri u tehnološki sektor, a s velikim naglaskom na kompetencije i cjeloživotno obrazovanje, kako dionika našeg sektora, tako i svih građana uopće. Što se tiče investicija, EU ovdje ima značajnu ulogu i zapravo je važno kako će se i koliko brzo poboljšati i unaprijediti postupci javne nabave, a u konačnici i u koja područja se usmjeriti sredstva fondova EU.
Možete li ocijeniti i komentirati stupanj digitalizacije u Hrvatskoj? Koliko je javni sektor digitaliziran?
Prema DESI indeksu (The Digital Economy and Society Index) u 2020. godini, Hrvatska je, unutar kategorija/parametara za pozicioniranje na ovoj ljestvici, svoj najveći uspjeh ostvarila u integraciji digitalne tehnologije u poduzećima. Imamo 23% poduzeća s visokom i vrlo visokom razinom digitalizacije, čime tek malo zaostajemo za prosjekom EU (26%). Dodatno, nalazimo se na 52. mjestu najnovije IMD-ove svjetske ljestvice digitalne konkurentnosti koja mjeri kapacitet i spremnost 63 gospodarstva da usvoje i istraže digitalne tehnologije kao pokretač ekonomske transformacije u poslovanju, državnom ustroju i širem društvu. Hrvatska je općenito postigla značajan napredak u pogledu svojih digitalnih sposobnosti, no to je zasad nedovoljno da bi zemlja bila globalno konkurentna. Naime, druge su zemlje u tom razvoju brže. Pritom nije riječ o najvećim zemljama, nego manjim, poput Danske i Finske, pa je to putokaz i zemljama poput Hrvatske i Slovenije da mogu ubrzati svoj razvoj. Može se reći da je stupanj automatizacije u hrvatskim tvrtkama relativno visok, odnosno da postoji pozitivan pomak prema rastu stupnja automatizacije. Prema nekim ocjenama, za svjetskim prosjekom zaostajemo od pet do petnaest godina, ali to nije pravilo.
Kada govorimo o procesima digitalizacije u javnome sektoru, riječ je o golemim sustavima koji se u Hrvatskoj ne mogu digitalizirati preko noći. Primjerice, s obzirom na nemogućnost prekograničnog putovanja i fizičkog potpisivanja ugovora tijekom pandemije prošle godine, u ime Uprave tada smo imenovali prokuriste koji će u Hrvatskoj moći potpisivati potrebnu dokumentaciju. Ovaj je proces za digitalni potpis trajao otprilike četiri mjeseca. Ipak, mogu reći da javni sektor napreduje, što dokazuju i neka naša pozitivna iskustva. Primjerice, HEP i HOPS, s kojima naš Smart Infrastructure najviše radi, u velikoj mjeri su tehnološki digitalizirani, pogotovo u dijelu vezanom uz javnu nabavu, tako da se u tom segmentu komunikacija investitor – ponuditelj odvija u potpunosti informatičkim putem.
Kakva je uloga lidera i menadžmenta i koje osobine trebaju imati kako bi potakli rast i razvoj digitalnog društva?
- U digitalnom su se svijetu promijenile uloge lidera i principi rukovođenja pa se više ne susrećemo sa strogim hijerarhijskim odnosima, nego s više timskog rada u kojem se sjedinjuju iskustvo starijih i digitalna znanja mladih. Povezivanje i komunikacija su važniji nego ikad, zbog čega nam se nameće potreba za novim prostorima suradnje, postizanja kreativnosti te inovacije. Važni su i konstantno obrazovanje i nadograđivanje vještina. Rukovoditelji stoga moraju biti prvi koji ulažu u svoje kompetencije i tako postati uzor i inspiracija svojim zaposlenicima, poticati ih na edukaciju i kreativnost i biti spremni na donošenje važnih odluka i velikih promjena. Meni je najbliži tzv. princip održivog rukovodstva, koji pored ekonomskog uzima u obzir društveni i osobni aspekt, pa i okruženje i načine rada.
Prolazi li Siemens d. d. transformaciju?
- Kao Siemens globalno, i lokalni Siemens prolazi digitalnu transformaciju u smislu našeg prodajnog portfelja i novih potrebnih kompetencija te internih procesa koji su sve više digitalizirani i virtualni. Epidemija je pokazala da smo dovoljno fleksibilni, a novi načini rada će ostati i nakon pandemije, pa ćemo se postupno prilagoditi i naučiti surađivati u “novom normalnom”.
S početkom kalendarske 2021. poziciju glavne financijske direktorice (CFO) preuzela je Sandra Žilić, čime se prvi put u Siemensu Hrvatska Uprava sastoji samo od ženskih i lokalnih članica. I ostali naši rukovoditelji prošli su kroz svojevrstan proces transformacije, dok svakodnevno radimo na programima razvoja kompetencija svih naših zaposlenika. Za primjer, u prošloj godini smo za digitalne kompetencije uložili u školovanje otprilike 16 tisuća eura po svakom novom inženjeru našeg GEC-a.
Možete li usporediti stupanj digitalizacije u Hrvatskoj i Sloveniji?
- Prema World Digital Competitiveness Rankingu koji priprema IMD, spomenuli smo da je Hrvatska na 52., a Slovenija se pozicionirala na 31. mjestu od ukupno 63 države. Ono što mi se čini bitno za obje zemlje jest dobro pozicioniranje u smislu znanja, a najveća je razlika između Slovenije i Hrvatske na području tzv. spremnosti za budućnost, pogotovo unutar poslovne agilnosti. Zabrinjavajuće je i stanje u Hrvatskoj po pitanju edukacije zaposlenika, tu je Hrvatska posljednja među 63 zemlje. Kad sam prije tri godine, na osnovi tadašnjih iskustava u Sloveniji, u Siemensu Hrvatska u Zagrebu započela otvarati temu digitalizacije u industriji, kolege su mi rekli da to nema smisla, da su to “zelene banane”. Odgovorila sam im da moramo onda započeti graditi barem hladnjake za te banane.
U Sloveniji je puno dobavljača u automobilskoj industriji koji su uvelike vezani uz izvoz u EU, što tim poduzećima predstavlja kao preduvjet i veću agilnost. Oni su predvodnici Industrije 4.0. S druge strane, čini mi se da je u Hrvatskoj ICT sektor agilniji, i da je dobra suradnja razvijena s obrazovnim institucijama, s naglaskom na hrvatska sveučilišta. Zaključno, one organizacije koje su odlične imaju slične karakteristike u svim zemljama.
Koliko radnika Siemens zapošljava u Hrvatskoj i Sloveniji?
- Siemens globalno broji približno 293.000 zaposlenika. Danas je, nakon svih strukturalnih promjena unutar kompanije, oko 150 zaposlenika u Siemensu d. d. u Hrvatskoj i 60 zaposlenika u Siemensu Slovenija. Kod nas zaposlenici dobivaju mogućnost kontinuiranog razvoja i edukacije uz posao, na što stavljamo izraziti naglasak. Digitalizacija u tvrtkama se može postići samo ako imamo iza sebe motivirane i educirane ljude. Da zaključim i zašto nam je to važno - u posljednje vrijeme najviše mi se svidjela rečenica koju je nedavno citirala Danica Purg, direktorica poslovne škole IEDC Bled, profesora koji je na svojim vratima postavio natpis “Volim gledati prema budućnosti, jer tamo ću provesti veći dio svoga života”.
Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa
