Predsjednik Vlade Andrej Plenković u utorak je izrazio zadovoljstvo potporom koju je Svjetska banka pružila Hrvatskoj uz proces obnove nakon potresa, kao i nastavkom suradnje na projektima čiji je cilj podržati oporavak izvoznika u privatnom sektoru od posljedica pandemije koronavirusa.
Kako je priopćeno iz Vlade, premijer Plenković sastao se u utorak u Banskim Dvorima s potpredsjednicom Svjetske banke za Europu i Središnju Aziju Annom Bjerde. Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat.
Uz potpredsjednicu Svjetske banke bili su regionalna direktorica Svjetske banke za države Europske unije Gallina Andronova Vincelette, voditeljica Ureda Svjetske banke za Republiku Hrvatsku Elisabetta Capannelli, novi voditelj Ureda Svjetske banke za Republiku Hrvatsku Jehan Arulpragasam, te posebna pomoćnica potpredsjednice Svjetske banke Fanny Weiner.
Plenković je tom prigodom izrazio zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom sa Svjetskom bankom te potporom koju je pružila Hrvatskoj vezano uz proces obnove nakon potresa koji su pogodili područje Zagreba i Banovine u 2020., kao i nastavkom suradnje na projektima čiji je cilj podržati oporavak izvoznika u privatnom sektoru od posljedica pandemije koronavirusa.
Premijer se posebno zahvalio Svjetskoj banci na dosadašnjoj podršci u pripremi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti RH za razdoblje od 2021. do 2026. te naglasio važnost nastavka daljnje suradnje u njegovoj implementaciji, kao i u projektima obnove Zagreba i revitalizacije Banovine, zaključuje se u priopćenju.
Svjetska banka u lipnju lani odobrila je Hrvatskoj dva projekta ukupne vrijednosti 500 milijuna američkih dolara radi pružanja hitne potpore vlastima u ublažavanju učinaka šokova koji su pogodili Hrvatsku i to pandemija Covida-19 i gospodarska kriza uzrokovana karantenoma te potres u Zagrebu.
Također, Svjetska banka je pružila tehničku pomoć u pripremi dokumenta "Brza procjena štete i potreba" (RDNA 2020.), što je bio važan dokument za mobilizaciju 683,7 milijuna eura iz Fonda solidarnosti Europske unije, kao i tehničku pomoć u postupku brze procjene štete i potreba nakon potresa na području Sisačko-moslavačke županije.