Mađarska energetska grupa MOL izvijestila je u petak o skoku prihoda i dobiti u trećem tromjesečju zahvaljujući rekordnim cijenama plina i dobrom rezultatu rafinerijskog poslovanja.
Ukupni operativni prihod grupe porastao je trećem tromjesečju 78 posto, na 2.892 milijarde forinti (sedam milijardi dolara), kada se isključi prodana imovina u Britaniji.
Čista dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije, prilagođena za promjene vrijednosti zaliha (čista CCS EBITDA) uvećana je za 52 posto, na 1,45 milijardi dolara.
Neto dobit bila je dvostruko veća nego u trećem prošlogodišnjem tromjesečju, dosegnuvši 291 milijardu forinti
Operativna dobit bila je više nego dvostruko veća, poskočivši sa 178,6 milijardi na 445 milijardi forinti.
U odjelu prerade i prodaje čista EBITDA, prilagođena za promjenu vrijednosti zaliha, uvećana je 70 posto, na 741 milijun dolara, što u MOL-u propisuju dobrom rezultatu u rafinerijskom poslovanju.
U odjelu istraživanja i proizvodnje prilagođena EBITDA gotovo je udvostručena, kada se isključe posebne stavke, poskočivši na 640 milijuna dolara, zahvaljujući rekordnim cijenama plina.
Rekordna cijena plina podigla je prosječnu realiziranu cijenu ugljikovodika u trećem tromjesečju za 83,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, na 134 dolara za barel ekvivalenta nafte.
MOL je trećem tromjesečju proizveo 90.500 ekvivalenata barela nafte dnevno, kada se isključi poslovanje u Britaniji, blago nadmašivši zacrtani ovogodišnji prosjek.
Organska kapitalna ulaganja smanjena su šest posto, na 334 milijuna dolara.
Procjenjuju da su u razdoblju od siječnja do rujna zbog reguliranih cijena goriva i poreza na ekstraprofit u srednjoj i istočnoj Europi zabilježili troškove od 1,18 milijardi dolara.
Potencijalno uvođenje "solidarnog doprinosa" u članicama EU-a moglo bi također negativno utjecati na profitabilnost, napominju.
Kompanija je podigla prognozu ovogodišnje EBITDA s oko 3,3 milijarde na 4,1 do 4,4 milijarde dolara. Snizili su pak prognozu organskih kapitalnih ulaganja, procijenivši da će dosegnuti oko 1,7 miliajardi dolara, donju granicu raspona prognoziranog u kolovozu.
Potvrdili su pak prognozu proizvodnje nafte i plina, istaknuvši da je na putu da dostigne ili blago nadmaši zacrtanih nešto više od 90 tisuća barela ekvivalenta nafte dnevno.
Izvršni direktor Zsolt Hernádi komentirao je rezultate: "Dok su se makro uvjeti razvijali povoljno za industriju nafte i plina u prvih devet mjeseci ove godine, nesigurno vanjsko okruženje, nadolazeća recesija, državne intervencije i porezi na neočekivanu dobit unijeli su nesigurnost u industriju. Čini se da europske sankcije određuju gospodarsku budućnost Europe; treće tromjesečje 2022. pokazalo se vrlo zahtjevnim u pogledu opskrbe energijom u regiji srednje i istočne Europe. Do sada smo uspjeli održati stabilnu opskrbu gorivom u nekoliko zemalja srednje i istočne Europe, što smatram našim najvećim postignućem u ovom tromjesečju zahvaljujući iznimnim naporima MOL-ovih zaposlenika. Trebat će nam predanost naših kolega u budućnosti, kao i discipliniran financijski pristup kako bismo izvršili nadolazeća prijelazna ulaganja i tako zajamčili energetsku sigurnost, prešli s ruskih izvora energije i pritom ne izgubili iz vida zelenu tranziciju. Poduzeli smo veliki korak na našem planu puta 2030+: MOL-u je dodijeljena koncesija za usluge gospodarenja komunalnim otpadom u Mađarskoj na razdoblje od 35 godina, što nam je omogućilo širenje u novom, niskougljičnom poslovanju kružnog gospodarstva”.
Također, Savezni vrhovni sud Švicarske odbacio je hrvatski zahtjev za reviziju presude UNCITRAL-a, koja je prvotno donesena u arbitražnom postupku koji je Hrvatska pokrenula protiv MOL-a 2016. godine. Ovom presudom odbačene su optužbe Hrvatske za korupciju i također je utvrđeno da je korporativno upravljanje Inom d.d. bilo zakonito i da je MOL poštovao sve svoje ugovorne obveze, stoji u priopćenju kompanije.