Uslijed snažnog rasta cijena energenata, cijene domaćih proizvođača u travnju bile su 5,8 posto veće nego u istom mjesecu lani, najviše u proteklih deset godina (od studenog 2011.). Ako se isključe cijene energije, "tvorničke" cijene u travnju rasle su samo 0,9 posto.
Gledano prema sektorima prerađivačke industrije, kako pokazuju podaci DZS-a, proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda u godinu dana je poskupjela 56,8 posto, a slijede kemijska proizvodnja s rastom cijena od 9,5 posto te proizvodnja duhana (8,6 posto) i metala (4,6 posto).
Zabrinuti ulagači
S druge strane, mnoge industrije spustile su cijene, a među njima je i prehrambena, koja ih je smanjila za 1,3 posto. Kolike su u travnju porasle cijene u maloprodaji, bit će poznato sutra. Zamjetnije povećanje cijena kod kuće i u svijetu posljedica je oporavka ekonomije i rasta cijena sirovina, osobito nafte, a nastavak tog pritiska očekuje se i u ostatku godine.
U najnovijim prognozama Europska komisija procjenjuje da će prosječna inflacija u EU, nakon 0,7 posto prošle godine, u 2021. dosegnuti 1,9 posto. U Hrvatskoj, pak, ove će godine iznositi 1,3 posto, a lani je bila na nuli. Među zemljama EU, najveći rast cijena očekuje se u Mađarskoj, od četiri posto, te u Poljskoj, od 3,5 posto.
No, snažan rast temeljne inflacije ne potiču samo cijene energenata nego i mnogi drugi faktori. Tako Europska komisija navodi porezne izmjene u pojedinim zemljama, kao i drugačije mjerenje inflacije. No, iduće godine, vjeruje, pritisak na rast cijena će se smanjiti, pa će u inflacija u EU u prosjeku pasti na 1,5 posto. Iako zasad nitko ne očekuje da će inflacija izmaknuti kontroli, ulagači u svijetu proteklih su dana pokazali da o tome itekako razmišljaju. Cijene dionica proteklih su dana najprije pale na Wall Streetu, a potom je pad raspoloženja zahvatio i ulagače na azijskim burzama.
S velikim nestrpljenjem očekuje se današnja objava američke inflacije u travnju jer mnoge zabrinjava mogućnost njezina naglog rasta, što bi moglo nagnati Federalne rezerve da zaoštre monetarnu politiku. Prema procjenama ekonomista, indeks potrošačkih cijena u SAD-u mogao bi porasti 3,6 posto na godišnjoj razini, što bi bio najveći skok temeljne inflacije od rujna 2011. godine. Analitičari Goldman Sachsa smatraju da "najveće brojke tek očekujemo", ali ujedno poručuju će nadolazeći rast inflacije biti privremenog karaktera.
Potražnja za sirovinama
Tako razmišljaju i u Fedu, ističući da će rast cijena biti privremen. Iako se čini slabo izglednim da će Federalne rezerve i druge središnje banke morati mijenjati politiku, ulagači, čini se, ocjenjuju da će pritisci potrajati. Već se dulje vrijeme ukazuje na to da bi golemi fiskalni poticaji mogli potaknuti potrošnju građana, pa i rast potrošačkih cijena.
K tome plaće rastu, jer kompanije nastoje privući kvalificirane radnike. No, ono što osobito zabrinjava jest da će, s oporavkom ekonomije, nastaviti jačati potražnja za sirovinama, čije cijene rastu već dulje vrijeme. U tom smislu svakako ne ohrabruju ni novi podaci za Kinu, u kojoj su proizvođačke cijene u travnju rasle 6,8%, najviše u tri godine.