Proizvodnja i pohrana energije: koristimo samo mali dio ukupnog potencijala

Povećanjem domaće proizvodnje i učinkovitijim upravljanjem potrošnjom i pohranom energije manje novca izlazi iz zemlje. Smanjuje se i deficit robne razmjene te jača vanjska pozicija gospodarstva. Hrvatska je jedan od najvećih uvoznika električne energije u Europskoj uniji, više od četvrtine električne energije potrošene u Hrvatskoj 2024. godine stiglo je iz inozemstva.

Po pitanju povećanja domaće proizvodnje, neiskorišteni potencijal leži i u geotermalnoj energiji. Hrvatska u Panonskom bazenu ima jedan od najvećih geotermalnih potencijala po stanovniku u Europskoj uniji. Nedostaje odgovarajući regulatorni i financijski okvir, stoga je sektor i dalje u ranoj investicijskoj fazi.

Pokrenuli s mrtve točke

"Nedostatak tržišnih premija za geotermalnu energiju godinama blokira investicije. Koordinirani nastup investitora kako bi se ovo pitanje riješilo počeo je prije malo više od dvije godine, kada smo u Komori osnovali Radnu skupinu za geotermalnu energiju", pojašnjava voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK Tamara Kelava.

Kroz Radnu skupinu u fokus nacionalne politike stavljen je problem kvota i premijskog modela.

Naime, premijski model za geotermalne elektrane ne može funkcionirati bez prethodno osiguranih izvora financiranja jer država u postojećem okviru nema dovoljno sredstava za provedbu.

"Radna skupina HGK uspostavila je dijalog s Ministarstvom gospodarstva i zajedno smo počeli raditi na pronalasku modela financiranja geotermi. Model i financiranje sagledani su zajedno te smo time pokrenuli s mrtve točke jedno od najkritičnijih pitanja za budućnost geotermalne energije u Hrvatskoj", kaže Kelava.

Cilj realno nedostižan

Hrvatska ima razvijenu bazu projekata, snažan interes investitora i potvrđeni geotermalni potencijal, ali bez operativnog premijskog modela i ciljanih financijskih instrumenata sektor je u stanju zastoja. Ako se do kraja 2026. ne uspostavi funkcionalni sustav potpora, može se očekivati povlačenje investitora, gubitak više od 2 milijarde eura potencijalnih ulaganja i neispunjenje ciljeva definiranih Nacionalnim energetskim i klimatskim planom (NECP).

Naime, NECP predviđa 68 MW geotermalne električne energije do 2030. Bez hitnog uspostavljanja sustava potpora, taj cilj je realno nedostižan.

"Za usporedbu, taj je cilj samo mali dio ukupnog potencijala, koji iznosi i do 270 MW s procijenjenom vrijednosti investicija od oko 2,3 milijarde eura. Geotermalne elektrane donose stabilnu proizvodnju, dugoročno zapošljavanje i snažne pozitivne učinke na lokalne zajednice. Iskorištavanje makar malog dijela ukupnog potencijala bio bi velik korak naprijed", rekla je Kelava.

Tamara Kelava, voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK

Uz povećanje uvoza, česta je pojava i negativnih cijena električne energije. Do toga dolazi kada je ponuda električne energije veća od potražnje, u razdobljima vrlo visoke proizvodnje iz obnovljivih izvora energije uz istovremenu nisku potrošnju.

Trenutačno se najčešće prakticira nezahvalno rješenje, a to je gašenje elektrane jer elektroenergetski sustav ponekad nema dovoljno fleksibilnosti da višak proizvodnje brzo smanji ili potroši. Primjena baterijskih pohrana uz elektrane prilika je za skladištenje te energije - kako bi se stavila na tržište kada je situacija tržišno optimalna, što ujedno povećava isplativost ulaganja u elektranu. Takav se model rada naziva arbitraža i za njega postoji najveći interes investitora u Hrvatskoj.

Propuštene prilike

Prije tri godine zbog zagušenja u prijenosnoj mreži ograničen je prihvat gotovo 50 GWh zelene energije. "Ta je količina mogla opskrbiti više od 20 tisuća kućanstava godišnje - da smo je mogli uskladištiti i staviti na tržište u trenutku kada je to bilo potrebno. Ovako smo se opet okrenuli uvozu. Previše je to propuštenih prilika ako nam je cilj energetska nezavisnost", zaključuje Kelava.

Interes investitora za gradnju baterijskih pohrana u Hrvatskoj iznimno je velik. Do svibnja prošle godine HOPS je izdao 56 važećih preliminarnih mišljenja za projekte obnovljivih izvora energije ukupne priključne snage veće od 5 tisuća MW, od čega se više od 2,7 tisuća odnosi na 16 projekata baterijskih spremnika energije.

Većina tih zahtjeva je u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a tu je i rastući broj zahtjeva za manje baterijske pohrane na nižoj naponskoj razini. Do sada su u Hrvatskoj izgrađene samo dvije veće baterijske pohrane: kod Sunčane elektrane Vis od 1 MW i baterijski sustav u Šibeniku od 10 MW, s namjerom izgradnje još 50 MW tijekom ove godine.

"Radna skupina za baterije HGK prije dvije je godine otvorila dijalog s Ministarstvom gospodarstva o unapređenju zakonsko-regulatornog okvira, posebno u dijelu izdavanja energetskih odobrenja, kao i prema Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u kontekstu prostornog uređenja i smještaja baterijskih pohrana uz elektrane", rekla je Kelava.

Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom