Od 20 zemalja europodručja u veljači je njih 12 zabilježilo nastavak usporavanja godišnje stope inflacije, u četiri je ubrzala u odnosu na siječanj, a u četiri je ostala na istoj razini, među kojima je i Hrvatska. Tako je sa stopom inflacije od 4,8 posto po usporedivom indeksu Eurostata HICP-u, Hrvatska dospjela na prvo mjesto u eurozoni. U zemljama koje su prije predvodile rast cijena, među kojima su Slovačka, Estonija i Austrija, očito je, inflacija usporava brže nego u Hrvatskoj.
Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, kako pokazuje prva procjena DZS-a, u veljači je iznosila 4,1 posto, kao i u siječnju, a na mjesečnoj je razini porasla 0,2 posto (prema HICP-u 0,3 posto. Iz objavljenih podataka proizlazi da zaustavljanju trenda usporavanja inflacije ovaj put nije pridonijela hrana, kao što je to bio najčešći slučaj prije, već su cijene u najvećoj mjeri povukle usluge.
Dok kategorija hrane, pića i duhana bilježi godišnji rast cijena od 5,5 posto (6,1 posto u siječnju) i na mjesečnoj razini pad od 0,4 posto, usluge su istodobno poskupjele 6,4 posto u godinu dana (stopa rasta u siječnju 5,9 posto) te 0,5 posto u odnosu na mjesec prije. Industrijski neprehrambene proizvodi bez energije skuplji su 2,5 posto nego godinu prije, dok su im u mjesec dana cijene pale za 0,2 posto. Kolebljive cijene energije, pak, najviše su porasle u mjesec dana, 1,5 posto, ali godinu dana tek 0,4 posto.
Interpretirajući najnovije brojke, predstavnici Vlade, očekivano, ističu njihovu bolju stranu, dok su oporbi razlog za zabrinutost. Tako SDP-ov saborski zastupnik Branko Grčić objašnjava da inflacija u Hrvatskoj pada sporije nego u eurozoni "jer imamo ozbiljnih strukturnih problema" te zato što rastemo na "nekvalitetan način". A što kažu ekonomisti?
Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke, nije iznenađen stopom inflacije u veljači, napominjući da ona dijelom održava niže bazno razdoblje početkom prošle godine. No, dosta očekivanim ocjenjuje i brži rast cijena usluga. "One reflektiraju povećanu potražnju uslijed rasta plaća, zaposlenosti i osobne potrošnje, a taj trend je prisutan već nekoliko kvartala.
Osim domaće komponente, imamo izraženu i potražnju stranaca za turističkim uslugama, na što ukazuje kretanje cijena u restoranima i hotelima", objašnjava Kovač. U siječnju su cijene u restoranima i hotelima, primjerice, bile 10 posto skuplje nego u istom mjesecu 2023. godine, a prosječan rast u godinu dana iznosio je 14,1 posto.
Ipak, Kovač smatra izglednim nastavak usporavanja inflacije, osobito u drugom dijelu godine, te procjenjuje da bi u prosjeku trebala iznositi oko 3,5 posto. Pritom dodaje da bi mogla biti i niža, naravno, uz pretpostavku da ne bude vanjskih šokova, poput rasta cijena energije i sirovina.
Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, također procjenjuje da će prosječna inflacija iznositi 3,5 posto, a na ljeto će pasti ispod tri posto "uslijed slabljenja rasta cijena prehrambenih proizvoda, stabilizacije, odnosno smanjenja cijena nafte i ostalih energenata, kao i općenitog hlađenja agregatne potražnje".
Tome u prilog, navodi u tjednoj analizi Fokus, idu podaci o padu inflatornih očekivanja u eurozoni i na domaćem tržištu, s time da su cjenovna očekivanja domaćih trgovaca čak i ispod onih u euro području. K tome, manjim inflatornim pritiscima pridonosi i pojeftinjenje proizvodnih inputa koje bi se moglo najviše vidjeti kod velikih trgovaca.
No, Stojić i dalje podsjeća da, unatoč tome što se smiruje, inflacija nije potpuno obuzdana, kao i na učinak rasta plaća na cijene usluga. "Snažan realni rast plaća uz ubrzanu konvergenciju cijena usluga, koje su i dalje za oko 30 posto ispod prosjeka EU, zadržava inflaciju u Hrvatskoj iznad prosjeka europodručja u srednjem roku", kazao je.
Analitičari RBA također procjenjuju da bi upravo rast cijena usluga u ovoj godini "mogao nastaviti naglašavati ustrajan karakter temeljne inflacije, koja isključuje kolebljive cijene energije i hrane".
Prosječna inflacija u eurozoni u veljači je iznosila 2,6 posto, nakon 2,8 posto u siječnju, čime se ubrzano približava ciljanoj stopi od oko dva posto. Osim Hrvatske, višu stopu inflacije imale su Estonija i Austrija, 4,4 odnosno 4,2 posto.