Snažan rast potrošnje u prosincu pogurao dolazak turista

Povećanu kupnju tijekom prosinca, na koju su upućivali fiskalizirani računi, potvrdila je i službena statistika: realni promet u trgovini na malo bio je viši 4,8 posto nego u istom mjesecu lani, dok je mjesečni rast iznosio 1,7 posto. Uz blaga odstupanja u dinamici, rast maloprodaje traje gotovo tri godine, od travnja 2021., a lani je prosječno iznosio 3,6 posto. Zamah potrošnje u prosincu analitičari objašnjavaju solidnim turističkim rezultatima tijekom prosinca, kada su dolasci i noćenja porasli za sedam posto, ali i povećanim blagdanskim raspoloženjem.

Oročena štednja

Pored turizma, ustrajnom rastu potrošnje pridonose i druge poticajne okolnosti, uključujući rast zaposlenosti i realnih dohodaka, kao i proračunskih izdataka. Nastavak rasta trgovine na malo očekuje se i u ovoj godini, iako malo sporijom dinamikom nego prethodne dvije godine, uslijed sporijeg rasta plaća, manje ekspanzivnog proračuna i strožih uvjeta kreditiranja. Premda veći dio raspoloživog dohotka građani usmjerava na potrošnju, nastavlja se i rast štednje građana, što se pripisuje realnom rastu plaća, ali i drugih dohodaka, osobito onih koji dolaze iz turističkih djelatnosti.

Zadrani i njihovi gosti uživaju u lijepom vremenu

Zvonko Pavic/Cropix

Ukupni depoziti kućanstava u studenom su iznosili 42,3 milijarde eura, što je povećanje u proteklih godinu dana od 2,6 milijardi eura ili 6,7 posto. Kako su se kamatne stope u bankama smanjile, povećava se iznos novca koji kućanstva drže na neoročenim računima, dok se istodobno smanjuju oročeni iznosi. Tako su „prekonoćni depoziti” porasli za 11,4 posto, dok su oni oročeni smanjeni za 5,9 posto. Tek oko četvrtine (24,5 posto) ukupnih depozita građana u bankama je oročeno, što ukazuje da im se to sve manje isplati, a nisu spremni tražiti druge prilike da zaštite vrijednost novca od inflacije. U studenom je prosječna kamatna stopa na oročene depozite, prema podacima HNB-a, iznosila 1,56 posto i bila je za 43 bazna boda niža nego u istom mjesecu godinu ranije.

Poticaj BDP-u

Gledano na tromjesečnoj razini, maloprodaja je porasla 3,5 posto, dok je tijekom ljetnog kvartala zabilježen blagi pad (0,2 posto) u odnosu na prethodna tri mjeseca. Znatno izdašnija potrošnja kućanstava trebala bi pridonijeti i ubrzanju ukupnog ekonomskog rasta u četvrtom kvartalu, nakon što je u trećem BDP porastao tek 2,3 posto, najsporije od kraja 2020. Prva procjena rasta BDP-a u četvrtom kvartalu bit će objavljena 27. veljače, dok su podaci za europodručje već poznati. Donijeli su pozitivno iznenađenje, rast je iznosio 0,3 posto na tromjesečnoj razini, dok su očekivanja bila da će iznositi 0,2 posto. Glavni razlog tome je neočekivano snažan rast u Njemačkoj, od 0,3 posto, a toliko je iznosio i u Italiji, Španjolskoj i Nizozemskoj. To upućuje da bi se pozitivna očekivanja u pogledu gospodarstva eurozone ove godine mogla i ostvariti.